COP29, najvažniji klimatski samit 2024, počeo je u Bakuu u Azerbejdžanu. Manifestacija, organizovana pod okriljem Ujedinjenih nacija, okuplja predstavnike iz 197 zemalja, sa glavnim ciljem postići sporazum o finansiranju klime neophodno za suočavanje sa efektima klimatskih promena. Ove godine jedna od centralnih tema je kako rasporediti sredstva i ko treba da stavi novac na sto, s posebnom pažnjom na najugroženije ekonomije koje najdirektnije trpe posljedice globalnog zagrijavanja.
Kontekst samita nije baš najpovoljniji. Procjenjuje se da će 2024. biti najtoplija godina u zabilježenoj istoriji, koja će premašiti zastrašujuću barijeru od 1,5ºC povećanja globalne prosječne temperature u poređenju sa predindustrijskim nivoima. Ovaj prag, koji je Pariški sporazum identificirao kao ključan za izbjegavanje najkatastrofalnijih efekata klimatskih promjena, čini se da će biti premašen.
Centralna uloga klimatskog finansiranja
Klimatsko finansiranje je glavna tema u Bakuu. Ovaj samit je nazvan „ZP finansija“ jer se diskusije vrte oko toga Novi kvantificirani kolektivni cilj, koji nastoji povećati doprinose razvijenih zemalja najugroženijima. Trenutno, sporazum koji je na snazi od 2015. obećao je mobilizaciju 100.000 milijardi dolara godišnje, ali se taj limit pokazao nedovoljnim.
Za COP29, očekuje se da će se iznos značajno povećati. Prema UN-u, zemljama u razvoju će trebati 1,1 bilion dolara svake godine od 2025. godine, a cifra bi mogla dostići 1,8 biliona do 2030. Evropska unija predvodi napore u ovoj oblasti, nadajući se da će se konsolidirati kao ključni partner u borbi protiv klimatskih promjena .
Međutim, rasprava se ne završava prikupljanjem novca. Takođe je ključno odrediti Kako će se upravljati sredstvima i kojim zemljama će biti dodijeljena. Zemlje na globalnom jugu su one koje najviše traže pravednu raspodjelu resursa, dok sile poput Sjedinjenih Država i Japana zagovaraju uključivanje privatnog financiranja kako bi se smanjila ovisnost o javnim fondovima.
Veliki izostanci u pregovorima o klimi
Ovaj samit je počeo značajnim izostancima što može uticati na pregovore. Ni predsjednik Sjedinjenih Država, Joe Biden, niti njegov nasljednik Donald Trump (nedavno izabran na izborima) nisu prisustvovali. Umjesto Bidena, američku delegaciju predvodi John Podesta, glavni savjetnik Washingtona za klimu. Neće biti ni Vladimir Putin i Si Đinping, predsednici Rusije i Kine., što dodaje nesigurnost u dogovore koji se mogu postići.
Odsustvo takvih uticajnih lidera izazvalo je zabrinutost među glavnim akterima klimatskih promjena. Postoji bojazan da bi njihov nedostatak lične posvećenosti mogao usporiti napredak potreban da bi se osiguralo dugoročno rješenje. Nasuprot tome, lideri poput Pedra Sančeza, premijera Španije, biće prisutni da doprinesu diskusijama i od njih se očekuje da igraju aktivnu ulogu u donošenju odluka.
Izazov održavanja zagrijavanja ispod 1,5°C
Jedan od najvećih izazova za COP29 je pronaći a efikasno rešenje koje uspeva da zadrži porast globalnih temperatura ispod 1,5 °C. Najnoviji izvještaji međunarodnih organizacija kao što je Copernicus Climate Change Service (C3S) već sugeriraju da će planeta premašiti ovaj prag 2024. godine. Ova činjenica, dodana sve većoj učestalosti ekstremnih vremenskih pojava kao što su uragani, poplave i toplotni talasi, čini hitnost ovih sporazuma opipljivijom nego ikad.
Međutim, sadašnje politike nisu dovoljne. Simon Stiell, izvršni sekretar UN-a za klimatske promjene, izjavio je da globalno zagrijavanje nastavlja napredovati prema 3°C, što bi bilo razorno za čovječanstvo i planetu. Suočeni s ovom situacijom, stručnjaci zahtijevaju da zemlje koje najviše zagađuju, uključujući i odsutne snage, povećaju svoje klimatske obaveze.
Konkretne akcije za izbjegavanje klimatskih katastrofa
COP29 će također tražiti konkretne sporazume za smanjiti emisiju stakleničkih plinova kroz povećanje nacionalno određenih doprinosa (NDC). Najambicioznije zemlje pozvane su da predstave nove klimatske akcione planove za naredni samit koji će se održati u Brazilu.
Nadalje, COP29 će se fokusirati na ono o čemu se već raspravljalo Fond za štete, dizajniran da pruži finansijsku podršku zemljama koje su najviše pogođene klimatskim katastrofama. Ovaj fond, čije je stvaranje odobreno na COP27, ima još mnogo toga da definiše u smislu rada i finansiranja. Svjetska banka je imenovana za njenog privremenog upravnika, iako ova odluka nije prošla bez kritika, posebno od nacija na globalnom jugu koje nemaju povjerenja u instituciju.
Konačno, ekološke organizacije insistiraju na tome trenutna stopa smanjenja emisija je nedovoljna. Iako su neke zemlje, poput Evropske unije, predstavile ambiciozne planove za 2050. godinu, najnoviji izvještaji UN-a sugeriraju da će se, ako se ne preduzmu drastične mjere, planeta suočiti s porastom između 2,6, 3,1 i XNUMX stepen do kraja veka. Ovo će predstavljati neposredan rizik za milione ljudi i ekosisteme.
COP29 u Bakuu će biti odlučujući u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, posebno u godini u kojoj se očekuju temperaturni rekordi i ekstremni vremenski događaji. Dok zemlje pregovaraju o svojim finansijskim obavezama i obavezama o smanjenju emisija, svijet pažljivo prati, svjestan da bi ovaj samit mogao označiti prekretnicu u naporima čovječanstva da ublaži razorne posljedice globalnog zagrijavanja.