u amino kiseline One su jedan od osnovnih elemenata za život, ispunjavajući više funkcija u našem tijelu. Ako ste ikada zaronili u svijet sporta ili prehrane, vjerovatno ste čuli za njih. Ovi molekuli se kombinuju i formiraju proteine, koji su neophodni za pravilno funkcionisanje organizma. Njegova važnost je postala evidentna u oblasti sportske suplementacije i svakodnevne ishrane, s obzirom na njenu sposobnost da formira novu mišićnu masu, popravi tkiva i razgradi hranu za razvoj organizma.
U ovom članku ćemo detaljno razgovarati Šta su aminokiseline, njihove vrste, funkcije i važnost koju imaju u našoj ishrani. Zauzvrat ćemo analizirati koje su namirnice bogate aminokiselinama i odgovoriti na često postavljana pitanja o njihovoj ulozi u našem zdravlju.
Šta su aminokiseline
Aminokiseline su organska jedinjenja nastala uglavnom od ugljenik, vodonik, kiseonik i azot. Njegova molekularna struktura uključuje amino grupu (-NH2), karboksilnu grupu (-COOH), atom vodonika i specifični bočni lanac (ili R grupu) koji varira u svakoj aminokiselini.
Ova jedinjenja igraju ključnu ulogu u nekoliko esencijalnih metaboličkih aktivnosti: razgradnji hrane, obnavljanju tkiva i rastu. Oni također mogu djelovati kao alternativni izvor energije i uključeni su u kontrakciju mišića i održavanje kiselinsko-bazne ravnoteže tijela.
U sportu su aminokiseline visoko cijenjene zbog svoje sposobnosti promocije sinteza novih mišićnih proteina, koji potiče povećanje mišićne mase i oporavak nakon fizičkog napora. Zahvaljujući ovim funkcijama, aminokiseline su postale česta tema, kako u oblasti nauke, tako i u krugovima sportskih suplemenata.
Sastav i vrste aminokiselina
Sastav aminokiselina uvijek slijedi sličan obrazac: amino grupa, karboksilna grupa, atom vodonika i bočni lanac (ili R grupa). Ovisno o bočnom lancu, aminokiseline se mogu klasificirati u različite tipove, a ova varijacija je ono što određuje njihova specifična svojstva i funkcije.
Postoje okolo 250 aminokiselina poznato, ali samo 20 od njih je proteinogeno, odnosno one koje formiraju proteine u našem tijelu. Ovih 20 aminokiselina podijeljeno je u tri velike grupe:
- Osnove: Naše tijelo ih ne može sintetizirati, pa ih moramo dobiti hranom. Esencijalne aminokiseline uključuju histidin, izoleucin, leucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan i valin.
- Nebitno: Tijelo je sposobno proizvoditi ove aminokiseline, pa ih nije neophodno unositi hranom. Primjeri neesencijalnih aminokiselina su alanin, asparagin, asparaginska kiselina i glutaminska kiselina.
- Uvjeti: Ove aminokiseline su neophodne samo u slučajevima bolesti ili značajnog stresa. Neki uvjeti su arginin, glutamin, tirozin, glicin, ornitin, prolin i serin.
Različite klasifikacije
Pored klasifikacije na esencijalne, neesencijalne i uslovne, aminokiseline se mogu klasifikovati i po drugim kriterijumima. Na primjer, mogu se podijeliti prema razlici u opterećenju njihove strukture:
- Kisele, bazične ili neutralne aminokiseline: Broj kiselih ili baznih grupa u molekuli omogućava im da se diferenciraju u ove tri grupe.
- Struktura: Ovisno o strukturi njihovog bočnog lanca, možemo ih klasificirati na alifatske (kao što je glicin), aromatične (kao što je fenilalanin) ili sumporne (kao što je cistein).
Funkcije aminokiselina
Aminokiseline ispunjavaju različite vitalne funkcije, budući da su oni gradivni blokovi proteina koji obavljaju različite zadatke u tijelu. Neke od njegovih glavnih funkcija su:
- Strukturna funkcija: Oni su dio strukture tjelesnih tkiva, kao što su mišići, koža, kosa i nokti.
- Proizvodnja energije: Kada tijelo nema dovoljno ugljikohidrata ili masti za proizvodnju energije, aminokiseline se mogu koristiti kao izvor goriva.
- Enzimska i hormonska regulacija: Enzimi koji katalizuju hemijske reakcije u organizmu, kao i mnogi hormoni, sastoje se od proteina čije su osnovne komponente aminokiseline.
- Imunološka funkcija: Neke aminokiseline, kao što je lizin, pomažu u proizvodnji antitela i jačaju imuni sistem, sprečavajući infekcije i bolesti.
- Detoksikacija: Aminokiseline kao što su metionin i cistein su uključene u uklanjanje toksina iz tijela, neophodnih za zdravlje jetre i bubrega.
Hrana bogata aminokiselinama
Da bismo zadovoljili naše potrebe za aminokiselinama, važno je da u prehranu uključimo namirnice koje su bogate proteinima, jer su to glavni izvori aminokiselina. Neke od namirnica najbogatijih proteinima (a samim tim i aminokiselinama) uključuju:
- Mleko i mlečni proizvodi: Dnevna čaša mlijeka ili 150 grama jogurta ili sira osigurava znatnu količinu esencijalnih aminokiselina.
- Meso i riba: Između 60 i 90 grama mesa ili ribe dnevno dovoljno je da pokrije potrebe za aminokiselinama. Bijela riba i tuna zahtijevaju veće količine (oko 140 grama) da bi dosegle iste proporcije.
- Mahunarke i orašasti plodovi: Namirnice kao što su sočivo, slanutak, bademi i sjemenke suncokreta su bogate biljnim proteinima koji također obezbjeđuju esencijalne aminokiseline.
- Soja i derivati: Tofu, spelta i kvinoja, svi su dobijeni iz soje, obezbeđuju esencijalne aminokiseline biljnog porekla.
Ne smijemo zaboraviti da je uravnotežena prehrana ključna za osiguravanje adekvatne opskrbe svim esencijalnim aminokiselinama. Nadalje, važno je napomenuti da iako životinjski proteini imaju visoku biološku vrijednost (jer sadrže sve esencijalne aminokiseline), biljni proteini također mogu nadopuniti potrebe za aminokiselinama kada se pravilno kombinuju.
Značaj aminokiselina za zdravlje
Odgovarajuća ravnoteža aminokiselina u našoj ishrani neophodna je ne samo za rast i održavanje naših tkiva, već i za prevenciju raznih bolesti. Ishrana sa manjkom aminokiselina može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kao što su:
- Deficit rasta: Kod djece nedostatak esencijalnih aminokiselina može dovesti do kašnjenja u fizičkom i kognitivnom razvoju.
- Probavni problemi: Nedostatak određenih aminokiselina može ometati probavu i apsorpciju drugih esencijalnih nutrijenata.
- Nedostatak energije: Bez neophodnih aminokiselina, tijelo možda neće imati dovoljno energije za obavljanje osnovnih funkcija, što može dovesti do kroničnog umora.
- Emocionalni problemi: Aminokiseline također igraju bitnu ulogu u proizvodnji neurotransmitera, pa njihov nedostatak može uzrokovati anksioznost i depresiju.
Važno je napraviti a ispitivanje aminokiselina u plazmi u slučajevima kada se sumnja na neravnotežu ovih jedinjenja, koja se može manifestovati simptomima kao što su umor, slabost mišića ili kognitivni problemi. Rana dijagnoza omogućava prilagođavanje prehrane i, ako je potrebno, dopunu specifičnim aminokiselinama.
Aminokiseline ne bi smjele nedostajati u uravnoteženoj ishrani, jer, osim što su osnovne jedinice proteina, one kontroliraju različite vitalne funkcije kako bismo bili zdravi.