Na izborima za predsjednika Sjedinjenih Država izabran je Donald Trump. Filozofija ovog čovjeka prema okolišu i klimatskim promjenama bila je vrlo kritizirana zbog njegovih skeptičnih stavova. Za Donalda Trumpa, klimatske promjene bile su izum Kineza koji su nastojali poboljšati svoju konkurentnost. Ove izjave izazvale su zabrinutost u međunarodnoj zajednici, posebno u vezi sa mogućim povlačenjem Sjedinjenih Država iz Srbije Pariški sporazum.
Jedna od prvih akcija koje je Tramp preduzeo bila je upravo početak procesa povlačenja svoje zemlje iz zemlje Pariški sporazum, istorijski međunarodni sporazum o ograničavanju emisije stakleničkih plinova i suzbijanju klimatskih promjena. U novembru 2016., samo nekoliko dana nakon američkih izbora, Trump je potvrdio svoje namjere tokom intervjua za The New York Times, gdje je ponovio svoj skepticizam prema znanosti o klimi i nazvao Sporazum štetnom strategijom za američku ekonomiju.
Pariški sporazum: istorijski globalni pakt
El Pariški sporazum To je jedan od najvažnijih međunarodnih paktova za borbu protiv klimatskih promjena. Usvojen 2015. od strane 195 zemalja, njegov glavni cilj je ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod 2ºC, s ambicioznijim ciljem da se ograniči na 1,5ºC. U tom cilju, uspostavljene su obaveze za smanjenje emisija stakleničkih plinova širom svijeta.
Jedna od ključnih tačaka Pariškog sporazuma je da omogućava svakoj zemlji da postavi svoje ciljeve smanjenja emisija, poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC za akronim na engleskom). Ovaj mehanizam je fleksibilan i omogućava državama da prilagode svoje obaveze na osnovu svoje ekonomske situacije i emisija.
Sporazum ne uvodi sankcije, ali podstiče međunarodnu saradnju kroz politički i moralni pritisak, što se smatra jednom od prednosti pakta. Međutim, za Donalda Trumpa, ovaj sistem je bio prijetnja ekonomiji Sjedinjenih Država, jer je smatrao da bi ograničenja uvedena energetskoj i proizvodnoj industriji mogla negativno utjecati na zapošljavanje i konkurentnost.
Donald Trump i njegova vizija klimatskih promjena
Tokom svog mandata, Trump je stalno bio skeptičan prema klimatskim promjenama. U više navrata, bivši predsjednik je otišao toliko daleko da je poricao ljudski utjecaj na globalno zagrijavanje i čak ga je opisao kao "kineska prevara". Ovakve izjave izazvale su kritike kako naučne zajednice, tako i lidera drugih zemalja, koji su Trampa videli kao pretnju globalnom napretku u pitanjima životne sredine.
Na Trampov stav je takođe uticala njegova politika “Amerika na prvom mjestu”, koji je davao prioritet američkim ekonomskim i energetskim interesima u odnosu na međunarodne obaveze. Kao dio ove doktrine, Trump je promovirao politike usmjerene na revitalizaciju industrija uglja i proširenje vađenja nafte i gasa. Ove odluke su bile kontroverzne s obzirom na to da su Sjedinjene Države jedan od najvećih svjetskih emitera stakleničkih plinova.
Uticaj povlačenja SAD iz Pariskog sporazuma
Proces povlačenja Sjedinjenih Država iz Pariskog sporazuma završen je u novembru 2020., čime je sjevernoamerička nacija prva i jedina zemlja koja je napustila pakt. Izlazak je imao značajan uticaj na međunarodnom planu, jer, iako je sporazum nastavio da funkcioniše, mnogi analitičari smatraju da je američko povlačenje oslabilo globalno liderstvo u borbi protiv klimatskih promena.
Uprkos tome, odsustvo Sjedinjenih Država nije zaustavilo napredak. Mnoge zemlje, uključujući Kinu i Evropsku uniju, pokazale su svoju predanost Sporazumu i krenule naprijed sa svojim planovima za smanjenje emisija. Osim toga, guverneri i gradonačelnici nekoliko američkih gradova i država formirali su koalicije kao npr “Još smo u”, da nastavi podržavati ciljeve Sporazuma, bez obzira na saveznu poziciju.
Obećanje Joea Bidena: Povratak na Pariski sporazum
Sa izborom Joea Bidena za predsjednika 2020. godine, pojavilo se obećanje o reintegraciji Sjedinjenih Država u Pariški sporazum. Ovo obećanje se ostvarilo ubrzo nakon što je preuzeo predsjedništvo u januaru 2021., kada je potpisao izvršnu naredbu o ponovnom pridruživanju SAD-u u klimatskom paktu. Bajden je izrazio namjeru da klimatske obaveze zemlje učini ambicioznijim, sa ciljevima za postizanje neto nulte emisije do 2050 i veći fokus na obnovljivu energiju.
ZAKLJUČCI
Mandat Donalda Trampa označio je period nazadovanja američke klimatske politike, ali njegov uticaj nije bio definitivan. Otpornost koju su pokazale druge nacije i lokalni američki akteri održala je suštinu Pariskog sporazuma živom. Povratak SAD pod Bidenovu administraciju predstavlja drugu šansu za zemlju da igra ključnu ulogu u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.