Ponovno otvaranje nuklearne elektrane Garoña To je i dalje kontroverzno pitanje, sa podijeljenim mišljenjima o preporučljivosti ponovnog aktiviranja ovog postrojenja. Tadašnji predsjednik Vlade Mariano Rajoy naglasio je da bi svako ponovno otvaranje garantovalo maksimalni uslovi nuklearne sigurnosti, svjesni da nuklearna energija nije oslobođena potencijalnih rizika.
Vlada je sa pažnjom pristupila odluci o vraćanju fabrike u pogon, slušajući sve uključene grupe. Iz Kongresa, na kontrolnoj sjednici, glasnogovornik Baskijske grupe, Aitor Esteban, pokazao je veliku zabrinutost i zatražio je od izvršne vlasti da se odrekne produženja korisnog vijeka trajanja objekta. Prema Estebanovim riječima, postrojenje je prestaro i predstavlja rizik koji se ne može zanemariti, jer je njegova tehnologija zastarjela, a utjecaj na nacionalnu proizvodnju električne energije minimalan.
Uslovi ponovnog otvaranja
El Vijeće za nuklearnu sigurnost (CSN) je bio ključan u određivanju zahtjeva koji bi omogućili ponovno otvaranje Garoñe u prošlosti. Konkretno, utvrđena su dva glavna uslova: prvi, realizacija važne investicije poboljšati infrastrukturu, garantujući da nuklearna elektrana može raditi pod strogim sigurnosnim standardima. Drugi, periodično nadgledati sigurnost postrojenja kroz redovne tehničke preglede.
Uprkos tehničkim razmatranjima, Vlada je ponovo potvrdila svoju opredijeljenost da sasluša sve zainteresirane strane prije donošenja konačne odluke. Saslušanja sa političkim institucijama i energetskim stručnjacima bila su prilika da se razgovara o različitim aspektima, a nakon prikupljanja mišljenja Vlada bi prešla na odlučivanje o budućnosti objekta.
Sva dokumentacija se mora proučiti
Studija izvodljivosti za ponovno otvaranje Garoñe uključuje detaljnu analizu sve raspoložive dokumentacije, budući da je postrojenje bilo u funkciji skoro 30 godina. Analiza bi trebala uključivati sigurnosne preglede koji se provode tokom vašeg poslovanja, ekonomske izvještaje i tekuće studije životne sredine.
Nesreće poput onih u Fukušimi i Černobilju Podsjećaju nas na važnost održavanja rigorozne kontrole nuklearnih objekata. Radijacija može imati razorne i dugotrajne efekte tokom vremena. Uprkos decenijama udaljenosti od katastrofe u Černobilju, posledice po lokalno stanovništvo su i dalje evidentne, sa malformacijama i bolestima koje su nastale usled izlaganja radijaciji.
Osim toga, dovedena je u pitanje ekonomska održivost ponovnog otvaranja Garoñe. Biljka On je doprineo samo 0,4% instalirane snage u Španiji, veoma nizak procenat koji ne bi značajno snizio cenu struje u zemlji. Ovo je pokrenulo više pitanja o tome da li zaista ima smisla preuzeti rizike i troškove vezane za ponovno otvaranje, posebno kada drugi izvori energije postaju sve veći, kao što su obnovljivi.
Argumenti za i protiv ponovnog otvaranja
Debata o ponovnom otvaranju Garoñe još uvijek traje, a suočavanje s ovim pitanjem uključuje razmatranje više faktora. S jedne strane, to navode oni koji su za ponovno otvaranje Garoña može ponuditi siguran i stabilan izvor energije, posebno u kontekstu u kojem je energetska kriza izazvana međunarodnim sukobima stavila cijenu električne energije pod kontrolu.
Pristalice ponovnog otvaranja tvrde da, iako su potrebna ulaganja znatna, dio infrastrukture bi se mogao koristiti, smanjujući troškove. Nadalje, ističu da u drugim evropskim zemljama, kao npr Švicarska ili Belgija, produžen je vijek trajanja nuklearnih elektrana. Naravno, većina ovih projekata zahtijeva tehnološka ažuriranja i sigurnosna pojačanja kako bi nastavili bezbedno da rade.
S druge strane, oni koji se protive ponovnom otvaranju Garoñe smatraju da je fabrika u situaciji zastarjelosti. Od 2012. godine Infrastruktura postrojenja je nastavila da propada. Prošlo je više od pet godina otkako su glavni sistemi isključeni, pa danas, prema mišljenju stručnjaka Nuclenora, kompanije koja je vlasnik, Ne bi bilo ekonomski isplativo ponovno otvaranje.
Glavni argument protiv ponovnog otvaranja Garoñe ima veze sa visoki troškovi adaptacije Šta bi značilo ponovo pokrenuti? Postrojenje je u fazi demontaže i moralo bi se dobiti ovlaštenje slično onome za novo postrojenje kako bi se zajamčila njegova sigurnost. Ovaj proces ne samo da bi bio skup, već bi potrajao, što bi moglo otežati integraciju u energetski sistem koji se mijenja sa novim tehnologijama.
Stavljanje postrojenja iz pogona
Proces demontaža nuklearne elektrane Garoña je već počela pod nadležnošću Nacionalne kompanije za radioaktivni otpad (ENRESA), nakon prenosa vlasništva od strane Nuclenora. Demontaža je dug i delikatan proces koji se mora obaviti s velikom pažnjom kako bi se izbjegao rizik od radioaktivne kontaminacije.
Prva faza je uključila opterećenje istrošenog goriva u kontejnerima posebno dizajniranim za sigurno skladištenje. U narednih nekoliko godina očekuje se završetak procesa isključenja svih operativnih dijelova elektrane, kao i demontaža samog reaktora, koja bi trebala biti završena 2032. godine.
Prema rečima Vijeće za nuklearnu sigurnost, demontaža postrojenja ovih karakteristika zahtijeva poštivanje strogih pravila kako bi se jamčilo da nijedna vrsta radioaktivnog materijala ne ostane opuštena. Tokom cijelog procesa, periodične inspekcije će se također provoditi kako bi se osiguralo da se poštuju svi propisi.
Ponovno otvaranje nuklearne elektrane Garoña je kontroverzno pitanje s podijeljenim perspektivama. Iako ga jedni vide kao moguće rješenje energetskih kriza i priliku da se iskoristi postojeća infrastruktura, drugi smatraju da je cijena ponovnog otvaranja previsoka, kako ekonomski tako i sigurnosno.