Sva raznolikost hrane koju jedemo, vazduh koji udišemo, voda koju pijemo i klima koja omogućava život ljudima i ostalim živim bićima na planeti ne bi postojali bez životne sredine. Priroda nudi razne osnovne usluge koje omogućavaju život na planeti. Iz tog razloga, svake godine, Svjetski dan zaštite okoliša 5. juna. Prepoznaje se važan rad okoliša u našem svakodnevnom životu, kao što su morske biljke koje proizvode više od polovine kisika u našoj atmosferi i jedno drvo može očistiti zrak, apsorbirajući do 22 kilograma ugljičnog dioksida i zauzvrat otpuštajući kisik. . Ovaj veliki doprinos životne sredine obilježavamo svake godine danom posvećenim isključivo podizanju globalne svijesti.
U ovom članku ćemo vam reći sve što trebate znati o Svjetski dan zaštite okoliša, njen značaj, ciljeve, teme i kako možete doprinijeti očuvanju naše planete.
Svjetski dan zaštite životne sredine i globalni napor
Glavni cilj Svjetski dan zaštite okoliša je podizanje svijesti svjetske populacije o zaštiti okoliša. Ljudska bića stvaraju značajan uticaj koji šteti prirodnim resursima i uslovima života kakve poznajemo. Globalna svijest nastoji učiniti da ljudi znaju više o ekološkim problemima i mogućim rješenjima. Osim toga, podstiče se politička akcija za provedbu planova koji uzimaju u obzir održivost ekosistema.
Iako je politička akcija ključna, odgovornost je i opšte populacije da usvoji održivije navike. Gubitak biodiverziteta i klimatske promjene Oni su najveći problemi sa kojima se čovečanstvo suočava u ovom veku. Ova situacija je pogoršana prekomjernom eksploatacijom prirodnih resursa, povećanjem emisije ugljičnog dioksida i zagađenjem.
Globalni napori ne padaju samo na vlade, već i na kompanije, zajednice i svako od nas. Neophodno je postati nosioci promjena i usvojiti mjere koje poštuju prirodu, kao što su racionalno korištenje energije, smanjenje potrošnje plastike i promoviranje održive mobilnosti.
Za vlade je takođe važno da zaštite divlja područja, dok su obrazovne institucije i nastavnici zaduženi da podučavaju ekološke vrijednosti. Mladi ljudi moraju podići svoj glas za budućnost planete, jer njihova dobrobit zavisi od brige o životnoj sredini i prirodnim resursima.
Tema Svjetskog dana zaštite životne sredine
Proslava Svjetski dan zaštite okoliša Počeo je 1972. godine, povodom Stokholmske konferencije, čija je glavna tema bila životna sredina. Od tada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija odlučila ustanoviti ovaj datum u čast važnosti životne sredine na globalnom nivou.
Tema svake godine varira kako bi se istakla različita ekološka pitanja. 2020. godine tema je bila biodiverzitet, fokusiran na pokazivanje kako gubitak biodiverziteta dovodi život na Zemlji u opasnost. Procjenjuje se da trenutno postoji oko 8 miliona vrsta na planeti, ali ljudska aktivnost je izazvala brz pad mnogih od njih. Katastrofalni događaji poput velikih šumskih požara u mjestima kao što su Brazil, Australija i Kalifornija, kao i invazija vrsta kao što su skakavci u Africi i pandemija COVID-19, pogoršali su hitnost rješavanja ovog gubitka.
Do 2023. fokus je bio na borbi protiv plastičnog zagađenja, pod motom #NoPlasticContamination, koji naglašava potrebu za konkretnim akcijama za smanjenje zagađenja koje stvara plastika za jednokratnu upotrebu. Od više od 400 miliona tona plastike proizvedene godišnje, oko 50% je za jednokratnu upotrebu, a samo 9% ove plastike se pravilno reciklira. Utjecaj plastike ne utječe samo na morski život, već i na lanac ishrane i zdravlje ljudi.
Uticaji na životnu sredinu na globalnom nivou
Ljudske aktivnosti su duboko modificirale ekosisteme planete, mijenjajući prirodnu ravnotežu i uzrokujući bezbrojne štete. On topljenje polarnih kapa i brzo otapanje planinskih glečera uzrokuju porast nivoa mora što dovodi obalno stanovništvo u opasnost. U isto vrijeme, koraljnih grebena, koji podržavaju ogromnu morsku biodiverzitet, dramatično su opali, a skoro polovina ih je već izgubljena.
Drugi veliki problem je krčenje šuma. Veliki dijelovi šuma su sravnjeni, što je doprinijelo gubitak biodiverziteta i utiče na hidrološke cikluse i klimu. Ovo nesrazmjerno krčenje šuma ne nastaje samo zbog neselektivne sječe, već i zbog šumskih požara koji svake godine uništavaju velike površine džungle i prašuma.
Ako se ne preduzmu hitne mjere, masovno izumiranje vrsta će postati stvarnost u ovom vijeku, sa razornim posljedicama po čovječanstvo. Predviđa se da će sistemi za ishranu i zdravlje propasti ako biodiverzitet nastavi da opada, ozbiljno ugrožavajući dobrobit ljudi i budućnost planete.
Domaćini Svjetskog dana zaštite životne sredine
Svake godine Svjetski dan zaštite životne sredine ima zemlju domaćina koja vodi globalne aktivnosti i događaje. Poslednjih godina domaćini su bili:
- 2020: Kolumbija. Tema je bila biodiverzitet.
- 2019: Kina, sa fokusom na borbu protiv zagađenja vazduha.
- 2018: Indija, čija je tema bila borba protiv zagađenja plastikom.
- 2017: Kanada, koji je vodio kampanju povezivanja ljudi s prirodom.
- 2023: Obala Slonovače, fokusiran na rješenja za zagađenje plastikom.
U posljednjih 50 godina ova proslava je mobilizirala desetine miliona ljudi širom svijeta da se bore za očuvanje životne sredine.
Svjetski dan zaštite okoliša i dalje je jedna od najvažnijih globalnih platformi za podizanje svijesti i djelovanje u korist naše planete. Svi mi možemo doprinijeti malim promjenama u svakodnevnom životu koje zajedno stvaraju veliki pozitivan utjecaj na okoliš, osiguravajući dobrobit budućih generacija.