Svjetska meteorološka organizacija (WMO) naznačila je da je pet godina između 2011. i 2015. bilo najtoplijih od kada su globalne temperature počele da se bilježe. Ovaj izvještaj, koji je objavljen tokom razgovora o klimatskim promjenama održanih u Maroku, direktno povezuje ljudske aktivnosti s porastom temperatura.
Istraživanja otkrivaju da je upotreba fosilnih goriva povećala vjerovatnoću ekstremnih toplotnih talasa i do deset puta. Prema izvještaju, 2016. godina bi oborila novi rekord, konsolidirajući alarmantan trend globalnog zagrijavanja.
Najviša globalna temperatura od 2011
Globalni izvještaj SMO-a između 2011. i 2015. godine utvrdio je da je globalna prosječna temperatura bila 0,57 stepeni Celzijusa iznad istorijskog prosjeka (referentni period je od 1961. do 1990. godine). To znači da su, osim afričkog kontinenta, svi kontinenti doživjeli najtopliji petogodišnji period ikada zabilježen. U Evropi su temperature bile više od 1 stepen više od istorijskog prosjeka.
Povećanje temperature povezano je s povećanjem stakleničkih plinova u atmosferi. U 2015. godini dostignute su koncentracije ugljičnog dioksida (CO2). 400 dijelova na milion (ppm), a između 2011. i 2015. ove koncentracije su rasle između 1,9 ppm i 2,99 ppm godišnje. Ovaj trend nije uticao samo na temperature, već je imao i značajan uticaj na ekstremne vremenske prilike.
Utjecaj klimatskih promjena na različite kritične događaje
Klimatske promjene nisu samo dovele do porasta temperatura, već su intenzivirale ekstremne događaje u raznim dijelovima svijeta. Među najtežim slučajevima je suša u istočnoj Africi između 2010. i 2011. godine, što je izazvalo humanitarnu krizu i smrt više od 258.000 ljudi.
Ekstremne temperature i suša također su uzrokovale neuspjeh usjeva, povećanu pothranjenost i masovno raseljavanje stanovništva. Ovi ekstremni vremenski obrasci su se ponovili i u drugim regijama, gdje su zabilježene obilne kiše ili dugotrajne suše.
Pojava toplotnih talasa i klimatskih pojava
Kako globalne temperature nastavljaju da rastu, zapisi pokazuju da su toplotni talasi postali sve češći i intenzivniji. Između 2011. i 2015. godine, nekoliko zemalja u Evropi iskusilo je ljeta u kojima su temperature bile više nego u prethodnim decenijama. U Francuskoj su, na primjer, zabilježene temperature iznad 40°C, zbog čega je zemlja pretrpjela jedan od najekstremnijih toplotnih talasa u svojoj istoriji.
Povećanje učestalosti i trajanja ovih toplotnih događaja je jasan znak da klimatske promjene imaju ubrzani uticaj. SMO je također predvidio da će toplotni talasi nastaviti da se povećavaju u narednim godinama, povećavajući rizik od drugih nepovoljnih klimatskih događaja, kao što su šumski požari, toplotni udari i masivni gubici usjeva.
Uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi
Rastuće temperature ne utiču samo na ekosistem, već imaju direktan uticaj na zdravlje ljudi, posebno najugroženijih ljudi. Toplotni talasi su odgovorni za povećanje smrtnih slučajeva povezanih sa respiratornim problemima i toplotnim udarom.
Prema podacima od The Lancet, smrtnost od vrućine među odraslima starijim od 65 godina udvostručila se u posljednje dvije decenije. Nadalje, očekuje se da će, ukoliko se ne preduzmu drastične mjere za ublažavanje klimatskih promjena, ovaj trend nastaviti rasti.
Izvještaj SMO naglašava da će, ako se emisije stakleničkih plinova ne smanje, gradovi i regije izloženi vrućoj klimi doživjeti porast stopa respiratornih, kardiovaskularnih i drugih bolesti povezanih s porastom temperatura. Nedostatak vode, šumski požari i dugotrajne suše također pogoršavaju situaciju u smislu javnog zdravlja.
Porast nivoa CO2 i njegove posljedice
Povećanje koncentracije CO2 u atmosferi jedan je od glavnih uzroka globalnog zagrijavanja. Kao što je gore pomenuto, nivoi CO2 dostigli su 400 ppm u 2015. godini, što je rekord svih vremena. Ovo povećanje imalo je razorne posljedice po klimu i okoliš, ubrzavajući topljenje glečera, podizanje nivoa mora i mijenjanje obrazaca padavina.
CO2 nije povezan samo s povećanjem temperature, već i sa zakiseljavanjem okeana, što ugrožava morsku faunu i floru. Ovaj fenomen posebno pogađa vrste koje su neophodne za različite lance ishrane, kao što su koralji i ribe.
Svjetski temperaturni rekordi i njihov politički utjecaj
Klimatske promjene bile su ključno pitanje na globalnoj političkoj agendi posljednjih godina. Od međunarodnih sporazuma kao što je Pariski sporazum, do debata na međunarodnim klimatskim samitima, svjetski lideri su prepoznali ozbiljnost problema.
Svjetski temperaturni rekordi i povezane katastrofe bili su katalizator političkih akcija. Međutim, nedavne studije su pokazale da su ciljevi postavljeni Pariškim sporazumom, koji nastoje ograničiti povećanje temperature na ispod 1,5 stepeni Celzijusa, daleko od ostvarenja. Zapravo, najnoviji izvještaji uvjeravaju da je vjerovatno da će tih 1,5 stepeni često biti premašeni u narednoj deceniji.
Ovo se odražava u nedavnim predviđanjima SMO-a, koja ukazuju da bi između 2024. i 2028. globalne temperature mogle privremeno da ih premaše, izazivajući uzbunu zbog katastrofalnih pojava.
Uticaj klimatskih promjena je više nego očigledan, kako na ekosisteme, tako i na zdravlje i ekonomiju. Posljednjih pet godina obilježili su trend rekordnih globalnih temperatura i prijetnja nastavlja rasti. Dokazi pokazuju da povećanje emisija stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida, ubrzava klimatske promjene s nepredvidivim posljedicama.