Klimatska kriza alarmantno pogađa različite dijelove svijeta, a jedan od najzabrinjavajućih scenarija je u Pacifiku. The Solomonska ostrva, arhipelag koji se sastoji od više od hiljadu ostrva, svjedočili su nestanku nekoliko svojih zemalja zbog porasta nivoa mora. Nedavna studija je otkrila da je bilo pet ostrva na severoistoku arhipelaga potpuno potopljena, a mnogi drugi trpe eroziju koja ugrožava njihovo postojanje. Ovaj fenomen ne samo da mijenja lokalni ekosistem već je na to prisilio stotine ljudi putovanje u potrazi za sigurnijim područjima.
Utjecaj klimatskih promjena na Solomonovim otocima
Porast nivoa mora bio je jedan od najrazornijih efekata klimatskih promena na ovom pacifičkom arhipelagu. Iako veliki deo naučna zajednica je upozorio na posledice globalnog zagrevanja, malo ko je očekivao tako brz i ozbiljan uticaj. Nedavne studije objavljene u časopisu Pisma o istraživanju životne sredine potvrđuju da je nivo mora rastao brzinom od 7 milimetara godišnje, što je više nego dvostruko više od globalnog prosjeka. Ovaj porast bio je dovoljan da pet ostrva, ukupne površine između 1 i 5 hektara, potpuno nestane.
Među pogođenim ostrvima su Kale, Rapita, Rehana, Kakatina i Zollies, svi su nenaseljeni. Međutim, problem nije ograničen samo na nenaseljena ostrva: još šest, na kojima je bilo ljudskih naselja, izgubilo je 20% svoje površine, što je dovelo do uništenja nekoliko gradova.
Prisilno raseljavanje mjesnih zajednica
Obalna erozija i stalna opasnost od mora učinili su život na mnogim od ovih otoka neodrživim. Dramatičan primjer je onaj od Nuatambu, na ostrvu Choiseul, gdje je više od polovine kuća nestalo zbog napretka vode. Danas je 25 porodica koje su živjele u prvobitnom gradu moralo da se skloni u druga, sigurnija područja ostrva. Slična je situacija i u drugim naseljima, kao što je grad Mararo na ostrvu Malaita, gde su stanovnici bili primorani da se presele na viši nivo da bi preživeli.
Jedna od najzabrinjavajućih brojki je ona o uništenim domovima: prema onima koji su pogođeni, više od deset domova je progutao okean između 2011. i 2014. Najugroženije porodice preselile su svoje domove na viši nivo, ali ovo rješenje je samo privremeno, kako se porast nivoa mora nastavlja i prijeti novim područjima.
Faktori koji doprinose porastu nivoa mora
Slučaj Solomonovih ostrva ilustruje kompleksan fenomen u kojem se konvergira nekoliko faktora. Iako globalne klimatske promjene igraju centralnu ulogu, drugi elementi kao npr energija talasa, što je, prema mišljenju stručnjaka, pojačalo eroziju na određenim područjima. Snaga vjetrova i pacifička dekadna oscilacija (prirodni klimatski fenomen) su ubrzali proces. Ovome se dodaje tektonski kontekst regije, budući da se otoci nalaze u području gdje su tektonske ploče vrlo aktivne, što dodaje dodatnu opasnost od slijeganja. Međutim, naučnici pojašnjavaju da, iako lokalni faktori kao što su valovi i vjetrovi također igraju ulogu, klimatske promjene su glavni pokretač štete na ovim područjima.
Ostrvo Taro: prva prestonica provincije u opasnosti da nestane
Taro, mali atol koji se nalazi sjeverozapadno od Solomonovih ostrva, još je jedna žrtva klimatskih promjena. Ova enklava bi mogla da postane prva prestonica provincije u istoriji koja je evakuisana zbog porasta nivoa mora. Manje od kilometra široko, ostrvo je pod stalnom prijetnjom nestanka, što je navelo lokalne vlasti da planiraju evakuaciju njegovih 600 stanovnika u sigurnija područja u unutrašnjosti otoka Choiseul.
Uzbunu je podigao lokalni vođa Jackson Kiloe, koji se prisjetio da su prije nekoliko godina počeli primjećivati napredovanje okeana. U posljednjih 15 godina, lokalno tržište je moralo biti pomjereno dalje u unutrašnjost, a danas porodice žive u svakodnevnom strahu od gubitka svojih domova.
Smanjenje biodiverziteta i gubitak ekosistema
Osim društvenih i ekonomskih efekata, klimatske promjene su imale ozbiljne posljedice na Biodiversidad i ekosustavi Solomonovih ostrva. Ova ostrva su bila dom jedinstvenih ekosistema, sa gustom vegetacijom sačinjenom od kokosovih palmi, mangrova i tropskih šuma. Međutim, sa pet ostrva koje je potpuno nestalo i nekoliko drugih koje je erodiralo, ovo stanište je uništeno.
Jasan primjer ovog uništenja je ostrvo kelj, koji je nekada bio utočište za vrste biljaka i životinja, a sada nije ništa drugo do deblo potopljeno pod vodom kao jedino svjedočanstvo o njegovom postojanju. Utjecaj na divlje životinje također je bio razoran, jer su mnoga potopljena ostrva bila gnijezdišta morskih kornjača i drugih vrsta.
Buduće perspektive i rješenja
Uprkos naporima međunarodne zajednice da zaustavi klimatske promjene, prognoze za Solomonska ostrva a druge ostrvske nacije nisu ohrabrujuće. Stručnjaci procjenjuju da će, ako se ne preduzmu dovoljne mjere, nivo mora nastaviti rasti tokom ovog stoljeća, dovodeći u opasnost mnoga područja pogodna za život. Projekcije ukazuju da bi nivo mora mogao porasti između 24 cm i 80 cm do 2090. godine, što bi bilo razorno za mnoge pacifičke arhipelage.
Suočeni s ovom neposrednom prijetnjom, zajednica Solomonskih ostrva i drugih malih ostrvskih država zatražila je finansijsku i tehnološku pomoć od razvijenijih zemalja s ciljem ublažavanja efekata klimatskih promjena i prilagođavanja izazovima koji su pred nama.
Za mnoge ostrvljane, preseljenje čini se da je to jedina održiva dugoročna opcija. Međutim, mnogi od ovih pokreta se suočavaju s poteškoćama, kao što je sukob između zajednica oko tradicionalnog vlasništva nad zemljom, što dodatno komplikuje sliku.
Nestanak Solomonovih ostrva jasan je primjer razornih posljedica globalnog zagrijavanja. Kako nivo mora i dalje raste, male i ranjive ostrvske nacije prisiljene su da se prilagode, u mnogim slučajevima gubeći ne samo svoje domove, već i svoj kulturni identitet i prirodno okruženje koje ih je stoljećima štitilo.
Znate li ime ostrva koja su već nestala?