Zavisnost od plastika u svakodnevnom životu izazvao je jednu od najvećih savremenih ekoloških kriza. Neselektivno generisanje plastičnog otpada, posebno od proizvoda za jednokratnu upotrebu poput torbi i ambalaže, pretvorilo je ovaj materijal u globalni izazov. Problem je toliko ozbiljan da je mikroplastika već stigla do unutrašnjosti ljudskih organizama, najdubljih okeana i najudaljenijih prirodnih prostora.
El Treći juli je Međunarodni dan bez plastičnih kesa., datum koji nastoji staviti hitnu potrebu za smanjenjem upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu u središte debate. Ekološke organizacije poput Greenpeacea ističu da zagađenje plastikom To predstavlja i ekološku i zdravstvenu vanrednu situaciju. Procjenjuje se da svake godine više od 12 miliona tona plastike završi u okeanima, što utiče i na morsku faunu i na ljudsko zdravlje zbog prisustva mikroplastike u lancu ishrane.
Potrošnja i recikliranje: alarmantne brojke
U Španiji je upotreba plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu i dalje visoka.Svaki građanin u prosjeku baci 144 kese godišnje, čiji je vijek trajanja samo 12 minuta, ali čija razgradnja može premašiti pola stoljeća. Širom Evrope, godišnje se distribuira gotovo 100.000 milijardi kesa, što rezultira milionima tona otpada. Kao rezultat toga, značajan dio zagađuje rijeke, tlo i okeane, uključujući i mikroplastiku koja je već dio zraka i vode za piće.
Najnoviji izvještaji pokazuju da, iako recikliranje raste, Samo 30% plastičnog otpada u Evropi se reciklira; 39% završi spaljivanjem, a preostalih 31% završava na deponijama. Postoje 100% reciklabilni plastični materijali, poput laganih torbi, ali proces je još uvijek daleko od rješavanja cijelog problema. Industrija recikliranja i ekološke organizacije pozivaju na redizajn proizvoda kako bi se olakšao njihov tretman i oporavak.
Utjecaj na okoliš i prisutnost mikroplastike
El plastika za jednokratnu upotrebu Posebno je problematična zbog svoje izdržljivosti i spore degradacije. Procjenjuje se da se vrećica može razgraditi za period od jednog do pet stoljeća, transformirajući se u mikrootpad koji opstaje još duže. Ovi fragmenti utječu na više od 550 morskih vrsta i otkriveni su u tijelima životinja i ljudi, uključujući reproduktivne tekućine, tkiva i organe. Nedavna istraživanja u Španiji pronašla su mikroplastiku u sjemenoj plazmi i folikularnoj tekućini, iako pravi obim njihovog utjecaja na zdravlje još uvijek nije poznat.
Pored zagađenja mora, Plastika je već prisutna u zraku velikih gradova, prema nekoliko naučnih studija. To znači da ga ne unosimo samo putem hrane, već i udisanje mikroplastike To je svakodnevna realnost za milione ljudi.
Zakonodavstvo i politike za rješavanje problema
Posljednjih godina, Evropska unija i mnoge zemlje su usvojile propisi za ograničavanje plastike za jednokratnu upotrebu, zabranjujući lagane torbe i druge predmete poput pribora za jelo i tanjira za jednokratnu upotrebu. Cilj EU je prikupiti 90% boca i povećati udio recikliranog materijala u novim plastičnim proizvodima.
Najmanje 91 zemlja je pokrenula potpune ili djelomične zabrane na plastične vrećice ili su uveli naknade kako bi obeshrabrili njihovu upotrebu. Afrika se ističe u primjeni strogih zabrana, dok se EU odlučila za kombinaciju taksi i progresivnih ograničenja. Međutim, mnogi stručnjaci pozivaju na daljnje mjere, ograničavanje izuzetaka i zahtijevanje da proizvodi koriste plastičnu ambalažu samo kada je to naučno opravdano, kao u slučaju određenog voća ili organskih proizvoda.
Lokalne inicijative i alternative plastici
U gradovima poput Barcelone postoji više projekata za smanjiti upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu i promovirati alternative za višekratnu upotrebuPrimjer za to je Barcelona Plastics Zero Commitment, čiji je cilj eliminirati plastične slamke i pribor za jelo na događajima i osigurati višekratno posuđe za javne proslave. Također promovira posuđivanje vrećica i kampanje za poticanje kupovine na veliko i korištenje kompostabilnih materijala.
Organizacije poput Greenpeacea insistiraju na ukidanju izuzetaka za prodaju voća i povrća na veliko i predlažu sisteme označavanja i diferencijacije koji smanjuju upotrebu plastike. Posvećenost višekratnoj upotrebi i kompostabilnoj ambalaži, zajedno s efikasnim kampanjama za praćenje i podizanje svijesti, ključna je za prelazak na cirkularnu ekonomiju plastike.
Savjeti za smanjenje upotrebe plastičnih vrećica
- Uvijek sa sobom nosite vrećice za višekratnu upotrebu kako biste izbjegli potrebu za jednokratnim vrećicama prilikom kupovine.
- Ponovo koristite plastične kese čuvajte ih kod kuće što je češće moguće, dajući im nove namjene kad god možete.
- Izbjegavajte biorazgradive vrećice za jednokratnu upotrebu, budući da se u mnogim slučajevima razgrađuju samo u mikroplastiku.
Konačno, ključno je da društvo postane svjesno utjecaja plastike na okoliš i ljudsko zdravlje. Provedba mjera poput recikliranja, ograničavanja plastike za jednokratnu upotrebu i promoviranja održivih alternativa ključni su za smanjenje našeg ekološkog otiska i zaštitu naših ekosistema.