Zadnjih godina, pecanje ajkula na ostrvu Reunion Bio je predmet intenzivnih debata na naučnom, političkom i društvenom nivou. Problem napada morskih pasa u regiji, posebno onih koje vrše tigar i bikovi, izazvao je veliku zabrinutost, kako u lokalnoj zajednici, tako i među turistima koji posjećuju ostrvo. Ovaj članak se bavi krizom morskih pasa u La Reunionu, mjerama koje su implementirale lokalne vlasti i uticajem usvojenih rješenja na okoliš.
Kriza ajkula u La Reunionu
Kriza ajkula na La Reunionu nije nova pojava. Od 2011. godine zabilježen je niz smrtonosnih napada, koji su rezultirali time da je veći dio obale ostrva zatvoren za kupače i surfere. Ajkule, uglavnom one vrste tigrova (cuvier galeopig) i bik (Carcharias leucas), identifikovani su kao glavni odgovorni za ove napade. Prema nekim izvještajima, La Reunion je doživio više smrtonosnih napada ajkula nego bilo koja druga regija na svijetu u posljednjoj deceniji.
Rastuća briga za sigurnost stanovnika i turista dovela je do intenziviranja lova na ajkule u tom području. Francuska vlada je, kao odgovor na ove napade, 2015. odobrila ribolov u zaštićenim područjima ostrva, mjeru koja je u početku bila rezervirana samo za profesionalce, isključujući tradicionalne ribare. Međutim, ova mjera je proširena na područja pojačane zaštite, što je izazvalo kontroverzu između onih koji su branili očuvanje morskog života i onih koji su prioritet davali sigurnosti ljudi.
Uzroci porasta napada
Ajkule su prisutne u vodama oko ostrva Reunion vekovima, ali nedavni napadi potaknuli su brojne teorije o uzrocima njihovog porasta. Jedna od najprihvaćenijih teorija je da je prekomjerni ribolov smanjio riblje populacije u regiji, prisiljavajući ajkule da se približe obalama u potrazi za hranom. Nadalje, stvaranje Marine Nature Reserve 2007. godine, zaštićeno područje od oko 3500 hektara, istaknuto je kao jedan od faktora koji je doprinio povećanju napada.
Morski rezervat zabranjuje ribolov u većem dijelu svojih voda, što je pogodovalo razmnožavanju male ribe, a time i morskih pasa. Međutim, nedavne studije su pokazale da, iako ajkule posjećuju ova područja, provode više vremena izvan rezervata nego unutar, što sugerira da bi problem mogao biti povezan s većim preklapanjem između ljudi i morskih pasa u područjima za surfanje i na plažama.
Osim toga, bilo je govora o geografskim i topološkim razlikama La Reuniona u odnosu na obližnje ostrvo Mauricijus. Dok Mauricijus, sa svojim prstenom grebena, nudi veću prirodnu zaštitu od ajkula, La Reunion gleda direktno u dubine okeana, olakšavajući morskim psima da stignu do obala. Zaista, prisustvo tigrastih i bikovih ajkula u obližnjim vodama moglo bi se povezati s nagibom obala ostrva, što ovim grabežljivcima omogućava pristup iz dubine oblastima za surfanje i kupanje.
Uticaj na životnu sredinu i kontroverze
Intenziviranje lova na ajkule naišlo je na velike kritike ekologa i naučnika koji strahuju za ravnotežu morskog ekosistema na ostrvu. Tigar i morski pas bik, obje vrste na vrhu lanca ishrane, igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja morskih ekosistema.
Mnogi stručnjaci upozoravaju da bi veliki ribolov na ove vrste mogao dovesti do poremećaja ravnoteže morskog ekosistema. Prema riječima Huguesa Vitryja, poznatog stručnjaka za ajkule, "ajkule nemaju pasoš", misleći na sposobnost grabežljivca da se slobodno kreće između ostrva Reunion i drugih mjesta sa sličnim geografskim karakteristikama. Prema njegovom mišljenju, prisutnost morskih pasa ne može se definitivno iskorijeniti, a rješenja bi se trebala fokusirati na siguran suživot s tim životinjama, a ne na njihovu eliminaciju.
Zabrana kupanja Na mnogim plažama to je također izazvalo veliko nezadovoljstvo među stanovnicima i turistima, direktno utječući na lokalnu ekonomiju, koja u velikoj mjeri ovisi o turizmu. Vlasti su pribjegle dodatnim mjerama, poput postavljanja najsavremenijih mreža, korištenja promatrača ajkula i nadzora dronovima, ali te mjere, iako su smanjile broj napada, nisu bile dovoljno efikasne.
Mjere kontrole i prevencije
Tokom godina, Reunion Island je implementirao razne mjere kontrole kako bi se smanjio rizik od napada ajkula. Među najznačajnijim je postavljanje "mreža protiv ajkula", iako visoke cijene i ograničene djelotvornosti, budući da su u nekim slučajevima napadi još uvijek zabilježeni u zaštićenim područjima.
Još jedna od usvojenih mjera je korištenje vodeni vidikovci, na ostrvu poznat kao vigirequins, koji patroliraju plažama i upozoravaju na prisustvo ajkula u blizini obale. Ovi štitnici su ključni dio sigurnosnih uređaja za surfere i kupače koji se upuštaju u vodu.
u sonari i elektronski sistemi detekcije su takođe stekli popularnost kao preventivni mehanizmi. Ovi uređaji upozoravaju zaštitare i lokalne vlasti u slučaju da se morski pas previše približi područjima za surfanje ili kupanje. osim toga, elektromagnetne barijere Počinju se eksperimentalno koristiti kako bi se ajkule držale podalje od područja koja posjećuju ljudi.
Selektivni i preventivni ribolov
Pored navedenih mjera prevencije, selektivni ribolov je ključno sredstvo u smanjenju rizika od napada morskih pasa. Ova tehnika se prakticira s horizontalnim parangalima u određenim područjima gdje su ajkule česte i koristi se uglavnom za hvatanje bikova i tigrastih ajkula, najopasnijih vrsta za ljude u regiji.
Cilj selektivnog ribolova je smanjiti prisutnost morskih pasa u područjima koja posjećuju surferi i kupači bez izazivanja negativnog utjecaja na druge neopasne vrste koje naseljavaju regiju. Razvijene su i tehnike kao npr SMART bubnjevi, uređaji koji omogućavaju kontrolirano hvatanje ajkula i brzo oslobađanje onih koji ne predstavljaju prijetnju.
U nekim slučajevima, uhvaćene ajkule se označavaju i prate tokom vremena kako bi se proučili njihovi obrasci ponašanja. Od 2014. godine ova praksa nam je omogućila da doprinesemo naučnom proučavanju ovih morskih predatora.
Problem napada ajkula na ostrvu Reunion je složen i višefaktoran. Iako su pojačani ribolov i razne mjere kontrole neznatno smanjile broj incidenata, prijetnja je i dalje latentna. Kombinacija faktora kao što su prekomjerni ribolov, geografske promjene u ekosistemima i podudarnost ljudi i ajkula na obalama pogoršala je situaciju posljednjih godina.
naučnoj zajednici nastavlja istraživanja kako bi bolje razumio navike ovih morskih pasa i pronašao rješenja koja omogućavaju miran suživot između ljudi i morskih grabežljivaca. Isto tako, primjena naprednih tehnologija detekcije i preventivni ribolov i dalje su korisni u smanjenju rizika.
Situacija u La Reunionu odražava delikatnu ravnotežu koja postoji između očuvanja morskog biodiverziteta i ljudske sigurnosti. Unatoč poduzetim mjerama, još mnogo toga treba učiniti kako bi se osiguralo sigurno okruženje za lokalno stanovništvo i turiste bez ugrožavanja morskih ekosistema koji igraju vitalnu ulogu u ravnoteži Indijskog oceana.