Zadnjih godina, Veliki koralni greben je bio u centru pažnje širom sveta zbog ozbiljna opasnost u kojoj se nalazi. The najveća formacija koralja na svijetu, koji se proteže na više od 2.200 kilometara od obale Australije, ozbiljno je pogođen porastom temperature mora, što je dovelo do fenomena poznatog kao izbjeljivanje koralja.
Izbjeljivanje koralja: uzroci i posljedice
Izbjeljivanje koralja nastaje kada, zbog povećanje temperature vode Koralji iz okeana izbacuju alge zooxanthellae koje žive u njima. Ove alge su neophodne za život koralja, jer im daju mnogo hranljivih sastojaka i karakteristične boje. Bez njih, koralji ostaju bez svog glavnog izvora hrane i počinju bjeliti i gube svoju prirodnu boju.
Izbjeljivanje koralja ne uzrokuje njihovu trenutnu smrt, ali ih čini još više podložni bolestima i nedostatak hrane. Ako se uslovi ne poboljšaju na vrijeme, koralji na kraju umiru.
Prema istraživanju, 93% pojedinačnih grebena na Velikom koraljnom grebenu je bilo pogođeni ovim fenomenom, što predstavlja značajnu prijetnju biodiverzitetu regije. Nadalje, čitava područja grebena su devastirana, a oporavak je spor, a u nekim slučajevima je potrebno više od jedne decenije.
Vrste pogođene degradacijom koralja
Gubitak koralja ne utiče samo na fizičku strukturu grebena, već i na vrste koje zavise od ovog ekosistema. Procjenjuje se da je više od 1.500 vrsta riba a desetine vrsta morskih sisara smanjuju svoje prirodno stanište, što ugrožava njihov dugoročni opstanak.
- Dugongi y zelene kornjače, dvije kultne vrste grebena, posebno su ugrožene zbog nestanka morskih trava koje su dio njihovog staništa i glavni izvor hrane.
- Neke vrste ajkule y dupini, kao što je australski snubfin delfin (Orcaella heinsohni) i hongkonški ružičasti delfin (Sousa chinensis), također su pogođeni, povećavajući njihov rizik od izumiranja.
Uloga klimatskih promjena
Glavni faktor iza izbjeljivanja i uništavanja koralja je klimatske promjene. Rastuće temperature uzrokovane emisijom gasova staklene bašte zagrijavaju okeane na opasno visoke razine, što dovodi do sve češćih i ozbiljnijih morskih toplinskih valova.
Od 1998. bilo ih je najmanje šest masovnih pranja novca, posljednji od njih zabilježen 2022. Ono što zabrinjava u vezi sa ovim događajem je to što se dogodio tokom fenomena La Niña, koji uglavnom donosi niže temperature, što je trebalo da omogući veće olakšanje za korale.
Utjecaj na morski biodiverzitet
Opadanje zdravlja Velikog koraljnog grebena ima posledice i izvan samog korala. Greben je dom za veliku raznolikost vrsta, od kojih mnoge direktno ovise o njemu kao izvoru hrane i skloništa. Nestanak koralja podrazumijeva promjenu strukture ekosistema.
Jasan primjer ovog uticaja je grebenska riba, čiji broj opada zbog gubitka staništa. To također utječe na veće grabežljivce, poput morskih pasa, koji za svoj opstanak zavise od grebena. Paralelno s tim, najosjetljivije vrste koralja, kao što su srebrni koralji, najviše su pogođene, s izuzetno visokom stopom smrtnosti.
Oporavlja li se Velika Barijera?
Godine 2022. dvije trećine Velikog koraljnog grebena pokazivale su znakove oporavak. Prema Australijskom institutu za nauku o moru (AIMS), sjeverna i centralna regija grebena pokazala je najveću pokrivenost od 1985. godine, dostigavši 36% u sjevernoj regiji i 33% u središnjoj regiji.
Međutim, ovaj oporavak, iako pun nade, nije bez izazova. Koralji koji promovišu ovu obnovu su Acropora corals, poznate po svom brzom rastu, ali i po svojoj osjetljivosti na toplinske valove, termalni stres i oštećenja uzrokovana morskom zvijezdom od trnja.
Iako ovaj rast može biti ohrabrujući, naučnici upozoravaju da izbjeljivanje koralja vjerovatno će nastaviti utjecati na greben zbog sve učestalosti ovih događaja. Uprkos blagom oporavku, veći dio grebena još uvijek je ugrožen klimatskim promjenama, invazivnim vrstama poput morske zvijezde od trnja i prekomjernim ribolovom.
Mjere zaštite i oporavka
Kako bi ublažila štetu, australska vlada je poduzela niz zaštitnih mjera plan 2050. Ovaj plan uključuje stvaranje zabranjenih ribolovnih područja, zabrana mrežastih mreža i poboljšanje kvaliteta vode smanjenjem zagađujućih ispuštanja.
Osim toga, ulaže se u obnovu faune i flore u slivovima kako bi se zaustavila erozija tla prema grebenu. Paralelno, smanjenje od Emisije CO2 To je ključno ne samo za zaštitu grebena, već i za dobrobit planete općenito.
Napor da se očuva Velika barijera ne zahtijeva samo djelovanje na lokalnom nivou, već globalna posvećenost, budući da efekti klimatskih promjena prelaze granice. Naučnici naglašavaju da će bez hitnih klimatskih mjera, toplinski valovi i drugi ekstremni vremenski događaji i dalje ugrožavati oporavak grebena.
Iako su izgledi kritični, otpornost Velike barijere, posmatrana u protekle dvije decenije, daje tračak nade da će, uz koordinisane i dosljedne napore, ovaj veličanstveni ekosistem moći izdržati i oporaviti se dugoročno. Međutim, ključ je odmah smanjiti uticaje klimatskih promjena.