La koalicije u vladi Njemačke prije mjesec dana pristao da zabrani fracking za gas iz škriljaca na neodređeno vrijeme, nakon godina kontroverze i neuspjelih pregovora. Uprkos tome, ekološke grupe su istakle da ova zabrana nije u potpunosti efikasna i pozivaju na potpunu zabranu. Ovo je mjera o kojoj se široko raspravljalo, posebno imajući u vidu rizike koje fracking predstavlja za životnu sredinu, posebno za vodu za piće.
Fracking ili hidrauličko frakturiranje je kontroverzna tehnika koja se koristi za ekstrakciju prirodnog plina zarobljenog u dubokim stijenama. Ovaj proces uključuje ubrizgavanje vode, pijeska i hemikalija u stijene pod visokim pritiskom kako bi se oslobodio plin. Međutim, povezani rizici, kao što su kontaminacija vodonosnika i velika potražnja za vodom, izazvali su široko rasprostranjeno protivljenje.
Iako se koalicija u Njemačkoj složila da uvede zabranu, ona uključuje izuzetke za testove bušenja koje su odobrile državne vlade. The nemačka industrija je izrazio interes da mogućnost frackinga ostane otvorenom u budućnosti, tvrdeći da bi to moglo smanjiti cijenu energije. Međutim, suočava se sa žestokim otporom ekoloških grupa koje upozoravaju na opasnosti za vodne resurse zemlje.
Zakonodavna situacija u Njemačkoj i njeno poređenje sa drugim zemljama
Ako zakon bude usvojen u parlamentu, Njemačka će slijediti primjer Francuske, koji je također potpuno zabranio fracking. Nasuprot tome, zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva dozvoljavaju ovu praksu, ali pod strogim ekološkim propisima. U Njemačkoj je fracking bio pod nadzorom nekoliko godina, a vlada je u brojnim prilikama pokušavala donijeti zakone po tom pitanju.
Još 2015. Njemačka je pokušala donijeti sličan zakon protiv frakinga. Međutim, zbog nesuglasica između političkih stranaka, zakon tada nije donesen. Sada su novi prijedlog kritizirale organizacije poput Earth Germany (BUND), koje optužuju vladu da ne ide dovoljno daleko u zabrani, jer bi trebalo da bude revidirana 2021., što bi moglo značiti nastavak frackinga za pet godina.
Prema Hubertu Weigeru, predsjedniku BUND-a, zakon mora biti zamijenjen potpunom i trajnom zabranom. Ekolozi strahuju da bi se, ako se dozvoli da se zabrana preispita, aktivnosti mogle nastaviti kasnije, dovodeći prirodne resurse Njemačke u opasnost.
Fracking: šta je to i koje su njegove implikacije?
Fracking je tehnika ekstrakcije gasa i nafte koja se koristi u nekonvencionalnim geološkim formacijama kao što je škriljac. Sastoji se od bušenja u podzemlju do dubine koje mogu doseći i do pet kilometara, a zatim ubrizgavanja mješavine vode, pijeska i hemikalija pod visokim pritiskom kako bi se stena razbila i oslobodio gas zarobljen u njoj.
Jedan od glavnih problema s frackingom je količina korištena voda i rizike koje predstavlja za podzemne vodonosnike. U mnogim slučajevima, hemikalije koje se koriste u procesu mogu kontaminirati zalihe vode za piće. Uz to, fracking zahtijeva veliku industrijsku infrastrukturu koja može imati značajan utjecaj na lokalni krajolik i ekosisteme.
U Njemačkoj je otpor ovoj tehnici bio značajan od strane ekoloških grupa, koje upozoravaju na dugoročne rizike. Ovi rizici ne uključuju samo kontaminaciju podzemnih voda, već i mogućnost da prouzrokuje fracking mali zemljotresi zbog ubrizgavanja tečnosti u podzemlje.
Resursi gasa u Njemačkoj: isplati li se fracking?
Njemačka ima značajne rezerve plina iz škriljaca, koji bi se mogao izvući frackingom. Prema Federalnom institutu za geonauke i prirodne resurse (BGR), tehnički obnovljivi resursi u zemlji iznose između 800 i 940 milijardi kubnih metara gasa. Međutim, potrošnja prirodnog gasa u zemlji je velika, što implicira da bi ti resursi mogli pokriti samo nekoliko 10 godina tekuće potrošnje.
Ovo postavlja dilemu: s jedne strane, fracking bi mogao smanjiti ovisnost Njemačke o uvezenom gasu, posebno iz Rusije. S druge strane, ekološki rizici i zabrinutost zbog klimatskih promjena otežavaju njegovu implementaciju. Nadalje, the klimatski uticaj prirodnog gasa ekstrahovan frackingom je značajan. Metan, koji se emituje tokom procesa ekstrakcije, mnogo je moćniji gas staklene bašte od CO2.
U nastojanju da riješi ove probleme, njemačka vlada je dozvolila bušenje do četiri bušotine u istraživačke svrhe. Ovi projekti će se provoditi pod naučnim nadzorom kako bi se preciznije procijenili rizici i koristi frackinga u Njemačkoj. Međutim, opozicija javnosti je i dalje jaka.
Moguće energetske alternative
Kako se svijet suočava s energetskom tranzicijom, mnogi glasovi sugeriraju da umjesto ulaganja u tehnologije poput frackinga, trebamo istraživati održivije alternative koji su u skladu sa globalnim klimatskim ciljevima. On zeleni vodonik je jedna od tih alternativa, posebno pogodna za ispunjavanje energetskih i ekoloških obaveza Njemačke u okviru Pariskog sporazuma.
Zeleni vodonik, proizveden elektrolizom sa obnovljivim izvorima energije, predstavljen je kao čisto i efikasno rješenje za zamjenu upotrebe fosilnih goriva. Nadalje, the geotermalna energija Također se spominje kao opcija, jer koristi slične principe kao fracking, ali bez istih rizika od zagađenja.
Međutim, razvoj ovih velikih tehnologija i dalje se suočava sa tehničkim i ekonomskim izazovima, otvarajući vrata široj debati o tome kako će Njemačka moći zadovoljiti svoje energetske potrebe u budućnosti, posebno u vremenima geopolitičkih kriza koje utiču na opskrbu plinom .
Za sada, zabrana frackinga u Njemačkoj ostaje na snazi, ali podjele unutar vlade i pritisak iz energetske industrije mogli bi oblikovati budućnost ove kontroverzne tehnike u zemlji.
Rastuća potražnja za čistom energijom i potreba za smanjenjem ovisnosti o ruskom plinu vjerovatno će ubrzati razvoj alternativa kao što su zeleni vodonik i obnovljiva energija općenito. Međutim, u kontekstu u kojem Njemačka nastoji izbjeći nestašice energije, pitanje frackinga ostaje a tema intenzivne debate to još nekako treba da se reši.