Od 2018. Njemačka više neće raditi nijedan rudnik antracita. Iako se može činiti kao definitivno zatvaranje, ovi napušteni rudnici se pretvaraju kako bi imali ključnu ulogu u razvoju obnovljive energije u zemlji. Značajan primjer je onaj od rudnik uglja Prosper-Haniel, koja se nalazi u ugljenim poljima Sjeverne Rajne-Vestfalije, koja se sada transformiše u pumpnu hidroelektranu kapaciteta skladištenja do 200 MW. Ova elektrana ne samo da će iskoristiti višak solarne i energije vjetra kada su ti izvori u izobilju, već će moći proizvoditi električnu energiju u vrijeme niske proizvodnje sunca ili vjetra, pružajući stabilnu energiju čak i noću ili danima bez vjetra.
Hidroelektrana: kako će raditi
Rudnik Prosper-Haniel je restrukturiran kako bi postao reverzibilna hidroelektrana. Ova instalacija koristi višak obnovljive energije pumpati vodu iz donjeg rezervoara, koji se nalazi u galerijama rudnika, do vještačkog jezera na površini. Kada nema dovoljno solarne energije ili energije vjetra, voda će se puštati sa visine od 1.200 metara za pogon turbina i proizvodnju električne energije.
Ove vrste biljaka koriste prednosti visinska razlika između dva rezervoara za vodu za skladištenje energije koja se može koristiti kada je najpotrebnija. U ovom slučaju, rudnik ima do 26 kilometara galerija, što nudi veliki kapacitet za skladištenje i proizvodnju energije. Sistem je vrlo sličan drugim postojećim pumpnim hidroelektranama u sjevernoj Europi i Sjedinjenim Državama, ali ovdje se rudarsko zemljište koristi kao ključni resurs.
Za upravljanje ovim sistemom, postrojenje kombinuje različite tehnologije, kao što su solarni paneli i vetroturbine, kako bi se maksimalno iskoristila obnovljiva energija kada su vremenski uslovi povoljni. Kada nema vjetra ili sunca, a obnovljiva energija nije dovoljna, hidraulične turbine će se aktivirati kako bi se osiguralo kontinuirano snabdijevanje električnom energijom, čime se izbjegavaju prekidi u servisu i garantuje stalan protok energije za do 400.000 domova.
Revitalizacija rudarske regije
Pretvaranje rudnika u hidroelektranu ne samo da predstavlja poticaj energetskoj tranziciji, već ima i socioekonomski utjecaj na regiju. Područje Sjeverne Rajne-Vestfalije decenijama ovisi o uglju kao glavnom izvoru zaposlenja i prihoda. Međutim, postepenim zatvaranjem rudnika uglja, mnoga su radna mjesta dovedena u opasnost. Zahvaljujući projektima kao što je Prosper-Haniel, ovo područje ne samo da je i dalje energetsko čvorište, već se otvaraju nova radna mjesta vezana za upravljanje obnovljivom energijom i rad hidroelektrane.
Nadalje, očekuje se da bi se ova rekonverzija mogla proširiti na druge rudnike uglja u regiji, omogućavajući obnovljivim izvorima energije da predstavljaju 30% potrošnje energije u regionu do 2025. Uticaj na električnu mrežu regiona biće značajan, jer trenutno jedna trećina energije koja se troši u regionu dolazi iz termoelektrana.
Globalni kontekst: Druge zemlje i njihovi napori
Njemačka nije jedina zemlja koja transformiše svoju energetsku infrastrukturu kako bi je učinila održivijom. Inspirativni primjer je costa rica, koja je uspjela proizvesti gotovo 100% svoje električne energije iz obnovljivih izvora. Tokom 2016. godine, 98.2% energije Kostarike Potječe iz pet vrsta čiste energije: hidroelektrične (74.39%), geotermalne (12.43%), vjetra (10.65%), biomase (0.73%) i solarne energije (0.01%).
Poređenja radi, Njemačka je na prekretnici kada je u pitanju masovno usvajanje obnovljivih izvora energije, ali njen fokus na optimizaciju mreže za rješavanje ovih fluktuacija može biti od ključnog značaja za druge zemlje s nestabilnijom klimom da to postignu.
Klimatski fenomeni: Uloga skladišta
Nije sve bio lak put. Na primjer, klimatske pojave kao npr El Niño može dramatično uticati na kapacitet proizvodnje hidroelektrana u regijama zavisnim od vode. Kostarika je, uprkos tome što ima skoro potpuno obnovljiv sistem, takođe patila od niskih padavina u 2015. i većem delu 2016. godine zbog ovog fenomena. Međutim, kapacitet skladištenja njegovih rezervoara omogućio je kontinuiranu čistu proizvodnju.
U slučaju Njemačke, korištenje tehnologija skladištenja kao što je reverzibilna hidroelektrana u Prosper-Hanielu pomoći će u rješavanju fluktuacija u proizvodnji energije zbog klimatskih pojava. To će osigurati konstantno napajanje bez obzira na vremenske prilike.
Rudnik u tranziciji: Šta možemo očekivati od budućnosti
Dugoročno, njemački cilj je da 80% njegove energije dolazi iz obnovljivih izvora do 2050. godine. Rudnik Prosper-Haniel samo je prvi od mnogih objekata koji bi se mogli pretvoriti u sisteme obnovljive energije. Čak bi i drugi rudnici uglja, kao što je Garzweiler, mogli pratiti njihov primjer.
Razvoj novih tehnologija, kao što je skladištenje energije otopljene soli, također je široko prisutan u njemačkim planovima za postizanje stabilnog i efikasnog snabdijevanja. RWE je već sproveo pilot projekte u saradnji sa Njemačkim svemirskim centrom (DLR) i drugim istraživačkim institucijama kako bi testirao efikasnost ovih sistema u pretvorenim postrojenjima na lignit. Ako se implementiraju u velikom obimu, ove inovacije bi mogle biti ključne u postizanju ambicioznih klimatskih ciljeva zemlje.
Ovo kretanje ka obnovljivoj energiji nije samo neophodno za borbu protiv klimatskih promjena u zemlji i globalno, već i za revitalizaciju bivših rudarskih područja i pružanje dugoročnih održivih alternativa za zapošljavanje.
Njemačka, svojom društvenom i ekološkom posvećenošću, nastavlja da pokazuje da je moguće prijeći sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije sa strateškim pristupom koji koristi i okolišu i društvu.