Kuba ide naprijed u drugim pravcima, a ta otvorenost je značila da možemo čak i govoriti o njenoj posvećenosti obnovljivim izvorima energije. kad to godinama nismo radili. Tako da možemo dodati druga zemlja koja sebe shvata ozbiljno energetska neovisnost u čistom izvoru energije koji je u skladu s okolišem i svijetom u kojem živimo.
Napredovanje prema solarnim parkovima
Kuba je započela izgradnju 59 fotonaponskih solarnih parkova s idejom smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i osmišljavanja drugih pustoši u kojima je čista energija glavni resurs za potrošnju električne energije.
Očekuje se da će od ovih 59 solarnih parkova, 33 su završena u toku ove godine, sinhronizovano sa nacionalnim energetskim sistemom. Ovaj set parkova će pružiti ukupno 59 megavata (MW), što je ekvivalentno približno polovini kapaciteta konvencionalne elektrane.
tačnu lokaciju ovih parkova je još uvijek neizvjesno, ali ono što je potvrđeno je da su već počeli radovi na infrastrukturi na odabranom zemljištu, s ciljem što skorijeg početka izgradnje.
Doprinos globalnim ciljevima
Kuba namerava da bude a aktivni učesnik u globalnim ciljevima o smanjenju emisije gasova staklene bašte. U tom smislu, solarna energija je jedan od najperspektivnijih obnovljivih izvora na Kubi i temeljni stub u njenoj strategiji tranzicije na čistu energiju.
Kubanska teritorija prima značajnu količinu sunčevo zračenje, sa prosječno više od 1.800 kilovata po kvadratnom metru godišnje, što Kubu svrstava u potencijalnog energetskog giganta ako optimalno iskoristi ovaj resurs.
S druge strane, u septembru 2016 razvoj sedam vjetroelektrana u istočnom regionu zemlje, što će dodati ukupno 750 megavata kapaciteta za nacionalni sistem. Ovaj projekat uključuje saradnju španske kompanije Gamesa, čime se učvršćuje posvećenost energetskoj diversifikaciji.
Nedavni napredak i dugoročni ciljevi
Trenutno, samo 4% električne energije na Kubi dolazi iz obnovljivih izvora, ali cilj je ambiciozan: postići a 24% do 2030. U tu svrhu implementira se plan za postavljanje masivnih solarnih panela i fotonaponskih parkova širom zemlje, s ciljem proizvodnje do 2.000 dodatnih MW do 2028. godine.
Nedavne najave detaljno opisuju plan izgradnje 92 nova fotonaponska solarna parka, također u kontekstu teške energetske krize. Kroz ove projekte, nacija nastoji osigurati stabilnu proizvodnju koja smanjuje njenu ovisnost o fosilnim gorivima i na taj način krenuti prema električnoj samodovoljnosti.
Finansijski i strukturni izazov
Jedan od glavni izazovi Ono s čime se Kuba suočava u implementaciji ovih projekata obnovljive energije je finansijska. Pooštravanje trgovinske blokade, uvrštavanje zemlje na listu državnih sponzora terorizma i nedavna zdravstvena kriza uvelike su otežali dobijanje potrebnih sredstava za razvoj ove vrste infrastrukture.
Ramsés Montes Calzadilla, direktor energetske politike i strategije Ministarstva energetike i rudarstva Kube, naglasio je da zemlja traži formule za ponovno pregovaranje ili ponovno ugovaranje dugova i napredak u obnovljivim izvorima energije, iako je u ovom trenutku napredak sporiji od onoga što je sada željeno.
Uprkos poteškoćama, plan od 2.000 MW nije napušten. Ključni faktor za njen uspeh biće finansiranje putem međunarodnih kredita i privlačenje stranih kompanija koje su već sklopile ugovore sa Kubanskom elektrosjednicom.
Trenutni energetski kontekst
Loše stanje kubanskog energetskog sistema, sa sedam zastarjelih termoelektrana i veoma narušen proizvodni kapacitet, čini potrebu za pronalaženjem alternativnih i održivijih izvora imperativom. Ova situacija, uz nedostatak deviza za kupovinu goriva, dovela je do nestanka struje do 12 sati dnevno u nekim dijelovima ostrva.
Ovome se dodaje i nemogućnost uvoza goriva dovoljan, što nas tjera da obnovljive izvore, kao što su energija sunca i vjetra, smatramo suštinskim putem ka energetskoj nezavisnosti. Mogućnost postavljanja solarnih parkova u različitim provincijama omogućiće da se podmiri deo potražnje za električnom energijom, što će ublažiti potrebu za fosilnim gorivima.
Ambiciozan makro projekat
Cilj plana solarnog parka na Kubi je izgradnja ukupno 92 fotonaponskih instalacija koji bi, prema zvaničnom rasporedu, trebao biti završen prije 2028. Svaki od ovih parkova bi imao kapacitet od 21,87 MW, što bi omogućilo ukupnu procijenjenu proizvodnju od oko 3.400 gigavata/sat godišnje.
Ovaj projekat je dio energetskog makroprograma koji nastoji napredovati energetska nezavisnost, čime se smanjuje potreba za uvozom 890.000 tona fosilnog goriva godišnje. Po njemu Ministar energetike i rudarstva KubePrema Vicenteu de la O Levyju, ova strategija će također omogućiti uštedu od približno 500 miliona dolara godišnje.
Jedan od najvećih energetskih planova u regionu
Kuba se fokusirala na širenje obnovljivih izvora energije od 2014. Najnoviji napori uključuju posvećenost da se postigne udio 37% obnovljiva energija u električnoj matrici zemlje do 2030. godine, uz dugoročnu prognozu da će dostići 100%.
Da bi postigla ovaj cilj, kubanska vlada se oslanjala na međunarodnu pomoć. Kina je bila jedan od glavnih saveznika, putem donacija i kredita za finansiranje raznih projekata solarnih i vjetroelektrana na ostrvu. U junu 2024. tri solarna parka donirana od strane Kineska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj u provincijama Villa Clara i Holguín.
Energetski ciljevi za budućnost
Kubanska vlada je uvjerila da će prvih dodatnih 1.000 MW proizvedenih iz obnovljivih izvora energije biti spremno prije kraja prve polovine 2025. Ova prekretnica bit će ključna za djelimično ublažavanje energetskih potreba zemlje i, prije svega, za smanjenje emisije ugljičnog dioksida .
Stručnjaci predviđaju da će ovaj novi instalirani kapacitet omogućiti uštedi do 490.000 tona dizela i lož ulje, dva najskuplja i najzagađujući izvor energije, i smanjuju emisiju CO2 za 2,8 miliona tona godišnje.
Ovaj skup inicijativa naglašava otkrivanje energetskog potencijala u obnovljivim izvorima energije od strane kubanske vlade. Uprkos finansijskim i logističkim poteškoćama, evidentno je da je prelazak na mnogo čistiji energetski sistem u toku i da bi mogao biti primjer za ostatak karipske regije.
Uz sve ove napore, Kuba nastavlja da cementira svoju strategiju prema budućnosti čista energija, postižući napredak za koji se predviđa da će napraviti značajnu ekološku i ekonomsku razliku u narednim decenijama.