Kina ne prestaje sa inovacijama a njen najnoviji napredak u energetskom sektoru ne prestaje da iznenađuje. Iako se ovaj azijski gigant već godinama uvelike kladi na obnovljive izvore energije, svoja nedavna dostignuća u gasnim i vetroturbinama privukle globalnu pažnju. Među ovim inovacijama ističu se a Plinska turbina od 300 MW i gigantsku morsku vjetroturbinu od 26 MW, obje dizajnirane da povećaju energetski kapacitet i efikasnost zemlje.
S jedne strane, teška gasna turbina, koju je razvila kompanija China United Gas Turbine Technology Co., pojavila se kao jedno od najvažnijih dostignuća u oblasti prirodnog gasa. Ova tehnologija, koja pokriva i civilni i vojni sektor, uspjela je proći ključni test uključivanja i spreman za proizvodnju 450.000 kilovata na sat, što je ekvivalentno jednoj osmini potrošnje grada poput Pekinga. I sve je to postignuto u rekordnom roku, jer Kina je smanjila tehnološki jaz u odnosu na Zapad u samo nekoliko godina.
Plinska turbina od 300 MW: Monumentalno dostignuće
Razvoj gasne turbine F klase nije bio jednostavan zadatak. Ova mašina, sastavljena od više od 50.000 komponenti, dizajnirana je da radi u ekstremnim uslovima, dostižući temperature do 1.400 stepeni Celzijusa. Zahvaljujući veoma visokoj otpornosti i kapacitetu efikasnosti, može da radi u kombinovanom ciklusu sa obnovljivim izvorima energije, što mu omogućava da postigne efikasnost od 55%, mnogo veću od konvencionalnih termoelektrana.
I ne samo to, Očekuje se da će turbina igrati ključnu ulogu u vojnoj sferi. Budući da je lagana i efikasnija od tradicionalnih dizel turbina, njegova primjena se proteže na modernizaciju kineskih ratnih brodova. Ovim napretkom Kina nastoji da se direktno takmiči sa drugim silama kao što su Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo u oblasti vojne tehnologije.
Ovaj uspjeh nije rezultat improvizacije, već više od osam godina istraživanja i razvoja, zajednički napor pokrenut 2012. koji je kulminirao uspješnim paljenjem 2024. Ova prekretnica predstavlja prije i poslije za kinesku energetsku industriju, koja nastavlja da napreduje skokovima i granicama.
Vjetroturbina od 26 MW: najveća na svijetu
Još jedan veliki tehnološki iskorak dolazi iz sektor energije vjetra na moru. Kina je izgradila najveća i najmoćnija vjetroturbina na svijetu, kapaciteta 26 MW. Ova impresivna infrastruktura, koju proizvodi Dongfang Electric, dizajnirana je da izdrži vjetrove do 10 m/s i može generirati 100 GWh čiste energije godišnje, dovoljno za snabdijevanje 55.000 domova.
Ova gigantska turbina ima a prečnik rotora 310 metara, koji pokriva površinu veću od deset fudbalskih terena. Njegova konstrukcija je optimizirana za odoljeti tajfunima, što ga čini savršenim za ugradnju u priobalna područja sklona ekstremnim vremenskim prilikama. Zahvaljujući ovoj efikasnosti, očekuje se da će turbina značajno doprinijeti globalnim ciljevima smanjenja emisija, uklanjajući više od 80.000 tona ugljičnog dioksida godišnje.
Kapacitet ove turbine takođe smanjuje broj jedinica potrebnih za proizvodnju velikih količina energije, što uštedite troškove i smanjuje utjecaj vaše instalacije na okoliš. Prema riječima Wang Juna, zamjenika generalnog direktora Dongfang Electrica, ovaj projekat je omogućio prevazilaženje zavisnosti od stranih komponenti, što predstavlja ključni napredak za cijelu industriju.
Vožnja ka neutralnosti ugljenika
Kina, koja je do prije nekoliko decenija bila jako ovisna o fosilnim gorivima, sada je na čelu energetskih tehnologija. A ključ ovog impulsa leži u tome snaga u sektoru obnovljivih izvora energije, gdje je pokazalo da je energija vjetra na moru jedna od najboljih opcija za globalnu energetsku tranziciju. Ne uzalud, azijska zemlja dominira ne samo u proizvodnji turbina, već i u postavljanju vjetroelektrana i elektrana.
Razvoj velikih vjetroturbina poput one od 26 MW dio je tranzicije ka čistija i održivija energija. U stvari, energija vjetra na moru i napredak u tehnologijama prirodnog plina su od suštinskog značaja za smanjenje ovisnosti o izvorima zagađivanja kao što su ugalj ili nafta.
Na taj način Kina nije samo pozicionirana kao lider u borbi protiv klimatskih promjena, već i kao rival o kojem treba voditi računa kada je u pitanju proizvodnja tehnologije visokih performansi i niske emisije CO2.
Sa ovim napretkom, čini se da sve ukazuje da će Kina i dalje biti ključni glumac na energetskom tržištu, a možda i vodeći trku ka čistijoj i efikasnijoj budućnosti.