Kineska kompanija State Grid, pod kontrolom kineske električne mreže, predložio je stvaranje a globalna električna mreža koja teži da bude glavno oruđe u borbi protiv zagađenja i klimatskih promjena. Ovaj ambiciozni projekat je cijenjen 50 biliona dolara a planirano je da bude u potpunosti operativan 2050. godine.
Predložena globalna mreža Kine koristit će naprednu tehnologiju za iskorištavanje obnovljivih izvora energije kao što su sunca i vjetra, dvije tehnologije koje su već doživjele neviđeni rast u azijskoj zemlji. U stvari, plan nalazi svoju osnovu u uspjehu Kine kao jednog od najvećih proizvođača ovih obnovljivih izvora energije.
Ključna međunarodna saradnja
Projekat već dobija međunarodnu podršku. State Grid je već potpisao memorandume o razumijevanju s ključnim energetskim kompanijama širom svijeta, uključujući rusku Rosseti, korejsku Electric Power i japansku Softbank Group. Ovaj strateški savez stvara snažnu multinacionalnu podršku za razvoj najveće infrastrukture ikada planirane.
Cilj je međusobno povezivanje električnih mreža svih regija svijeta kako bi se olakšala distribucija i korištenje obnovljive energije. Prema Liu Zhenya, predsjedniku State Grid-a, planeta se suočava s tri glavna izazova: nedostatak energije, u zagađenje životne sredine y el klimatske promjene, izazove koje ova globalna mreža namjerava neutralizirati.
Napredne tehnologije: ključ za efikasnu tranziciju
Liu naglašava da je pametne mreže (pametne mreže), dalekovodi ultra visokog napona (UHV) i čista energija su osnovni elementi za postizanje održivog, ekonomičnog i efikasnog energetskog sistema. Pametne mreže će omogućiti efikasnije upravljanje obnovljivom energijom.
UHV tehnologija bit će ključna za prijenos velikih količina energije na velike udaljenosti bez značajnih gubitaka. Ovo je ključno za iskorištavanje potencijala energije vjetra i sunca proizvedene u udaljenim regijama i transporta na velike udaljenosti do područja s velikom potražnjom za energijom.
Nadalje, korištenje čiste energije moglo bi drastično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima. Zhenya napominje da bi implementacijom globalne mreže do 80% globalne potrošnje energije moglo doći iz obnovljivih izvora.
Kina: svjetski lider u obnovljivim izvorima energije
Kina se pozicionirala kao najveća zemlja na svijetu po kapacitetu za proizvodnju solarne energije i energije vjetra, brojke koje podržavaju prijedlog globalne mreže. Kina je 2023. godine instalirala rekordnih 230 GW kapaciteta obnovljive energije, što je više nego dvostruko više od kombinovanih instalacija Sjedinjenih Država i Evrope zajedno.
Ovaj ogroman kapacitet omogućio je obnovljivim izvorima da nadmaše fosilna goriva u smislu instaliranog kapaciteta u Kini tokom prvih šest mjeseci 2024. Do kraja 2024. predviđa se da će obnovljivi kapaciteti dostići 40% ukupnog broja u zemlji, dok će udio uglja pasti ispod 37%.
Kineska vlada je jasno stavila do znanja svoju namjeru da postigne neutralnost ugljika do 2060. godine i predviđa da će masovno uključivanje obnovljivih izvora energije biti ključni pokretač za postizanje ovog cilja. Osim toga, očekuje se da će nove subvencije za sisteme za skladištenje energije omogućiti veću integraciju energije sunca i vjetra.
Institucionalni izazovi i ekonomske barijere
Prema Xue Jiancongu, glasnogovorniku China Merchants New Energy Group, glavni izazov Izvođenje ovog projekta ne leži u tehnologiji, već u političkoj i ekonomskoj složenosti koordinacije različitih zemalja. Uprkos tome, Jiancong smatra da je "to briljantan plan" koji je, iako će nailaziti na poteškoće tokom izgradnje, ipak moguć.
David Sandalow, bivši zvaničnik za energetiku u Sjedinjenim Državama, također ističe da ovaj projekt predstavlja otvoreno pitanje za nacionalne vlade o tome kako bi mogli sarađivati na tako revolucionarnoj ideji. Nacionalne politike i ekonomski interesi mogli bi biti jedna od najvećih prepreka implementaciji ove mreže na globalnom nivou.
Alternativa za prodaju viškova
Još jedan važan aspekt koji su analitičari istakli je da ova mreža ne bi koristila samo razvijenim zemljama, već bi ponudila priliku i zemljama u razvoju. Ove nacije bi mogle prodati svoj višak obnovljive energije bilo kojoj zemlji u svijetu priključenoj na mrežu, što bi omogućilo pravičniju i efikasniju distribuciju energetskih resursa.
Kao iu Kini, gdje je ulaganje u obnovljive izvore energije omogućilo da proizvodni kapacitet premaši one iz fosilnih goriva, druge zemlje bi mogle koristiti ovu mrežu kao dodatni izvor prihoda prodajom svojih viškova.
Uspjeh globalne interkonekcije će u velikoj mjeri zavisiti od politika nacionalnih vlada, koje moraju raditi zajedno na uspostavljanju regulatornog okvira koji omogućava efikasnu integraciju međunarodnih električnih mreža.
Ovaj projekat, vođen kineskom ambicijom da predvodi revoluciju obnovljive energije, mogao bi označiti prije i poslije u načinu na koji svijet proizvodi i troši električnu energiju. Globalna mreža obnovljivih izvora energije neće se samo boriti protiv klimatskih promjena, već će ponuditi i zajedničke resurse i veću globalnu energetsku stabilnost.