Kina se suočava sa velikim problemima zagađenja vazduha, prvenstveno zbog zavisnosti od uglja kao izvora energije. Trenutno Kina troši približno 60% globalnih rezervi uglja, što stvara štetne učinke na kvalitet zraka i zdravlje njegovih stanovnika. Da bi se tome suprotstavila, zemlja je pokrenula a prelazak na obnovljive izvore energije, s višemilionskim pristupom koji ima za cilj zamjenu fosilnih goriva, smanjenje emisija i poboljšanje održivosti.
Plan za obnovljivu energiju od više miliona dolara koji je Kina pokrenula ima budžet u iznosu od 365.000 milion dolara, a ima za cilj ne samo borbu protiv zagađenja, već i transformaciju energetske strukture zemlje ka čistijoj i efikasnijoj ekonomiji.
Ukidanje fosilnih goriva: zbogom uglju
Kinesko državno vijeće odobrilo je plan koji dodjeljuje 365.000 milion dolara poboljšanju obnovljivih izvora energije, s namjerom da se progresivno zamijeni upotreba uglja. Ova promjena je ključna, jer se procjenjuje da će 64% Kineska energija trenutno zavisi od uglja.
Cilj je smanjiti upotrebu uglja za 15% po jedinici BDP-a do 2020. godine, dostižući gornju granicu potrošnje koja je ekvivalentna 5.000 miliona tona uglja. Međutim, to neće biti lako, jer otpor industrijskog sektora i trenutna kineska energetska infrastruktura djeluju protiv ovih ambicioznih planova.
Iako je put težak, kineska vlada je predložila niz komplementarnih mjera za podršku ovoj tranziciji, kao npr povećanje kontrole štetnih emisija, razvoj cirkularne ekonomije i veća podrška finansiranju i tehnološkim inovacijama u oblasti čiste energije.
Planom Državnog vijeća nastoji se ne samo smanjiti upotreba uglja, već i potaknuti razvoj drugih izvora energije, poput vjetra, sunca i nuklearne energije, s ciljem diverzifikacije energetske matrice i ublažavanja posljedica klimatskih promjena.
Kružna ekonomska inicijativa i otvaranje novih radnih mjesta
Energetski plan takođe predviđa a inicijativa kružne ekonomije, što će pojačati upotrebu recikliranih materijala i otpada kao resursa. Ovaj pristup ima za cilj smanjenje uticaja na životnu sredinu, poboljšanje energetske efikasnosti i produženje životnog veka proizvoda. Zapravo, ova strategija je osmišljena tako da minimizira odlaganje otpada i optimizira korištenje sirovina.
Razvoj ovog plana će generisati više od 13 miliona radnih mjesta, ne samo u energetskom sektoru, već iu sektorima povezanim sa čistim i održivim tehnologijama. Nadalje, zahvaljujući uštedama postignutim u energetskoj efikasnosti i smanjenju emisija, mogu se financirati projekti tehnoloških inovacija, stvarajući pozitivnu povratnu petlju u privredi.
Podrška ekoloških organizacija kao npr Greenpeace Ova inicijativa je ključna. Organizacija smatra da napori Kine predstavljaju korak u pravom smjeru, iako također ukazuje na to da bi širi napori u smanjenju emisija stakleničkih plinova i veća ekspanzija obnovljive energije bili neophodni za postizanje ciljeva koje je predložio. Pariški sporazum.
Nivoi zagađenja su neprimereni
Nivoi zagađenja u Kini su posljednjih godina dostigli alarmantne nivoe. Od decembra, sjeverni i centralni gradovi su prijavili prekomjernu količinu opasnih čestica u zraku, kao npr PM 2.5, koji su posebno štetni zbog svoje sposobnosti da prodiru u pluća i uzrokuju respiratorne i kardiovaskularne probleme.
Koncentracije ovih čestica u zraku su dostignute 343 mikrograma po kubnom metru, 14 puta više nego što preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Ova situacija natjerala je vlasti da proglase stalna upozorenja, poput narandžaste uzbune u Pekingu, gdje stanovništvo mora nositi maske kako bi se zaštitilo od zraka.
u deca su najviše pogođene ovim nivoima kontaminacije, zbog čega su počele da se sprovode mere za njihovu zaštitu, kao što je postavljanje pročistači vazduha u školama najzagađenijih gradova. Međutim, mnogi roditelji su se žalili da su ove mjere predugo trajale i da nisu dovoljne.
Međunarodni kontekst i energetska diverzifikacija
Kina ne ulaže samo u obnovljive izvore energije na vlastitoj teritoriji, već i u čista energija u inostranstvu. Tokom 2016. povećao se za 60% svoje ulaganje u čistu energiju izvan svojih granica, ističući projekte u zemljama kao što su Brazil, Čile i Njemačka.
Paralelno sa solarnom energijom i energijom vjetra, Kina je počela jačati svoju strategiju u Nuklearna energija. za godinu 2030, zemlja planira povećati svoj nuklearni kapacitet na 150 GW, učvršćujući svoju poziciju ključnog igrača u globalnoj industriji obnovljive energije.
Energetska diversifikacija ključna je za ovaj plan, jer uključuje i proširenje kapaciteta u hidroelektrična energija y biomasa, pored inovacija u tehnologijama kao što je energija okeana.
Ovim sveobuhvatnim pristupom Kina ima za cilj smanjiti svoj ekološki otisak i postati globalni lider u obnovljivim izvorima energije, zadovoljavajući svoju rastuću potražnju za energijom bez oslanjanja na ugalj.
Ovaj ambiciozni projekat pokazuje da je u toku ne samo energetska tranzicija, već i promjena paradigme u globalnoj energetskoj politici, u kojoj će Kina igrati vitalno važnu ulogu.