Kina jeste najavljena zabrana bjelokosti što je odlična vijest za afričkog slona, ugroženu vrstu. Trgovina i prerada slonovače sada su pod strogom regulacijom, s ciljem okončanja crnog tržišta i zaštite slonova.
Istorijska odluka za očuvanje slonova
Dana 30. decembra 2016 Generalni ured Državnog vijeća Kine najavio je da će zemlja trajno zabraniti trgovinu slonovačom do kraja 2017. Ovo je bio važan i progresivan korak u borbi protiv krivolova slonova u Africi, jednom od kontinenata koji su najviše pogođeni ilegalnom trgovinom slonovače.
Peking je naznačio da će prva ograničenja biti aktivirana 31. marta 2017. godine, kada su pod lupom bile i aukcije legitimnih antikviteta koji uključuju slonovaču. Konačno, 31. decembra iste godine došlo je do potpunog zatvaranja tržišta, čime je unutrašnja trgovina slonovače u Kini potpuno zabranjena.
El 70% globalne trgovine bjelokosti Prvobitno je bio usmjeren u Kinu, što je ovu zabranu učinilo ključnom prekretnicom za globalnu borbu protiv krivolova. Ovim potezom očekivalo se da će i druge zemlje, poput Hong Konga i Japana, zatvoriti svoja domaća tržišta, što ukazuje na globalnu konsolidaciju napora da se slonovi spasu od ruba izumiranja.
Posljedice kineske zabrane bjelokosti
Najava Kine izazvala je velike reperkusije na očuvanje vrsta. Prema Lo Sze Ping, izvršni direktor WWF-a Kina, zatvaranje najveće legalne svjetske pijace slonovače odvratiće ljude od kupovine ovog materijala, a istovremeno će iskomplikovati prodaju ilegalno stečene slonovače. Ova promjena će također olakšati vlastima da poduzmu mjere protiv trgovaca bjelokosti i njihovih kriminalnih mreža.
Ova zabrana je direktno uticala 34 udruženja za obradu u Kini i 143 prodajnih mjesta koji su trgovali ovim proizvodom. Peking je od 1975. dopuštao neke izuzetke za antiknu slonovaču ili na aukcijama antikviteta, ali uz visok stepen nadzora. Međutim, krivolov se nastavio alarmantnom brzinom.
Utjecaj krivolova na afričke slonove
Tokom protekle decenije, uticaj krivolova na populaciju afričkih slonova bio je razoran. Prema statistici Međunarodna konvencija protiv trgovine ugroženim vrstama (CITES), procijenjeno je da se svake godine u Kini bilježi između 800 i 900 slučajeva trgovine bjelokosti, od kojih su mnogi povezani s ilegalnim tržištem. Vjeruje se da više od Krivolovljeno je 100.000 slonova u ovom periodu, što je rezultiralo drastičnim smanjenjem populacije slonova u Africi.
Do 2015. ukupna populacija afričkih slonova opala je na otprilike 415.000 pojedinaca od 1.2 miliona izbrojanih pre decenija. To je značilo zabrinjavajući gubitak od više od 65% za manje od 50 godina.
Zabrana slonovače: predah za slonove
Kineska zabrana trgovine bjelokosti smatra se vitalnim predahom za slonove. Iako se populacija afričkih slonova i dalje suočava sa značajnim izazovima, uključujući spor rast populacije i gubitak prirodnog staništa, napori za očuvanje počeli su pokazivati ohrabrujuće znakove.
Ključna stvar koju je tim WWF-a istakao je da iako je Kina preduzela korak zabrane trgovine slonovačom, druge azijske zemlje moraju slijediti primjer. Nacije kao što su Laos, Tajland i Burma, gdje je trgovina bjelokosti u mnogim slučajevima i dalje legalna.
Globalna kriza: crno tržište slonovače
Međutim, nije sve pozitivno. Iako je zabrana legalne trgovine bjelokosti zadala značajan udarac biznisu, crno tržište To je i dalje veliki problem. Zapljene slonovače se nastavljaju, a ilegalna trgovina je postala sofisticiranija, koristeći prednosti interneta, pa čak i slonovače iz drugih izvora, kao npr. mamutove kljove. Ovi izumrli divovi postali su legalna zamjena na nekim tržištima, postavljajući nove izazove za zaštitu prirode.
Činjenica da su neke radionice slonovače u Kini zamijenile slonovsku kost mamutovim kljovama izazvala je kritike. Iako je mamutova slonovača predstavljena kao legalna opcija, stručnjaci strahuju da bi ona mogla indirektno potaknuti ilegalnu trgovinu slonovom kosti, zbog fizičke sličnosti oba materijala. Najveći problem je što ovo tržište nastavlja da živi želja za posjedovanjem proizvoda od slonovače, što dodaje novu prednost u borbi protiv izumiranja slonova.
Budućnost slonova i očuvanje
Kako trgovina bjelokosti u Kini opada, ključno je nastaviti međunarodni pritisak da se zatvore druga tržišta. On Svjetski fond za divlje životinje (WWF) i razne nevladine organizacije za očuvanje i dalje promovišu kampanje podizanja svijesti o smanjenju potražnje za slonovačem širom svijeta.
Od zabrane u Kini, druge zemlje kao što je Hong Kong također su poduzele važne korake ka iskorenjivanju trgovine slonovačom. Međutim, organizacije za divlje životinje pozivaju zemlje jugoistočne Azije i Japan da što prije slijede Kinu, prije nego što bude prekasno za slonove.
Trenutno više od Godišnje se ubije 20.000 slonova u Africi od strane krivolovaca, s jedinom svrhom snabdijevanja tržišta slonovače. Iako je put do oporavka populacije slonova dug, zabrane poput kineske predstavljaju bitan korak u pravom smjeru.
Borba za spas slonova nije završena. Iako je kineska zabrana slonovače impresivna prekretnica, još uvijek je potrebna veća saradnja između zemalja i održiva svijest javnosti ako se ilegalna trgovina bjelokosti želi konačno okončati i slonovi mogu imati sigurniju budućnost.