Kina je najavila zabranu slonovače , što je veliki napredak za ugroženu afričku vrstu slonova. Trgovina slonovačom i njena obrada sada su pod strogom regulacijom, s ciljem okončanja crnog tržišta i zaštite slonova.
Istorijska odluka za očuvanje slonova
Dana 30. decembra 2016. godine, Generalni ured Državnog vijeća Kine objavio je da će zemlja definitivno zabraniti trgovinu slonovačom do kraja 2017. godine. Ovo je bio važan i progresivan korak u borbi protiv krivolova slonova u Africi, jednom od kontinenata koji je najviše pogođen ilegalnom trgovinom slonovačom.
Peking je naznačio da će prva ograničenja biti aktivirana 31. marta 2017. godine, kada su pod lupom bile i aukcije legitimnih antikviteta koji uključuju slonovaču. Konačno, 31. decembra iste godine došlo je do potpunog zatvaranja tržišta, čime je unutrašnja trgovina slonovače u Kini potpuno zabranjena.
Sedamdeset posto globalne trgovine slonovačom prvobitno je išlo u Kinu, što ovu zabranu čini ključnom prekretnicom u globalnoj borbi protiv krivolova. Nadalo se da će ovaj potez potaknuti i druge zemlje, poput Hong Konga i Japana, da zatvore svoja domaća tržišta, s ciljem globalne konsolidacije napora za spašavanje slonova od ruba izumiranja.
Posljedice kineske zabrane bjelokosti
Kineska objava imala je dalekosežne posljedice po očuvanje vrsta. Prema riječima Lo Sze Pinga , izvršnog direktora WWF-a za Kinu, zatvaranje najvećeg legalnog tržišta slonovače na svijetu obeshrabrit će ljude od kupovine materijala, a istovremeno će zakomplicirati prodaju ilegalno nabavljene slonovače. Ova promjena će također olakšati vlastima poduzimanje mjera protiv trgovaca slonovačom i njihovih kriminalnih mreža.
Ova zabrana direktno je uticala na 34 udruženja za preradu u Kini i 143 maloprodajna mjesta koja su trgovala slonovačom. Od 1975. godine, Peking je dozvoljavao neke izuzetke za antiknu slonovaču ili slonovaču prodatu na aukcijama antikviteta, ali uz visok stepen nadzora. Međutim, krivolov se nastavio alarmantnom brzinom.
Utjecaj krivolova na afričke slonove
Tokom protekle decenije, uticaj krivolova na populacije afričkih slonova bio je razoran. Prema statistikama Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES) , procijenjeno je da se u Kini godišnje zabilježi 800 do 900 slučajeva trgovine slonovačom, od kojih su mnogi povezani s ilegalnim tržištem. Vjeruje se da je tokom ovog perioda krivolovljeno više od 100.000 slonova , što je rezultiralo drastičnim smanjenjem populacije slonova širom Afrike.
Do 2015. godine, ukupna populacija afričkih slonova smanjila se na približno 415.000 jedinki sa 1.2 miliona zabilježenih decenijama ranije. Ovo je predstavljalo zabrinjavajući gubitak od više od 65% za manje od 50 godina.
Zabrana slonovače: predah za slonove
Kineska zabrana trgovine bjelokosti smatra se vitalnim predahom za slonove. Iako se populacija afričkih slonova i dalje suočava sa značajnim izazovima, uključujući spor rast populacije i gubitak prirodnog staništa, napori za očuvanje počeli su pokazivati ohrabrujuće znakove.
Ključna stvar koju je istakao tim WWF-a je da, iako je Kina poduzela korake zabrane trgovine slonovačom, druge azijske zemlje trebaju slijediti taj primjer . Posebno su izdvojene zemlje poput Laosa, Tajlanda i Mjanmara , gdje je trgovina slonovačom u mnogim slučajevima i dalje legalna.
Globalna kriza: crno tržište slonovače
Međutim, nisu sve dobre vijesti. Iako je zabrana legalne trgovine slonovačom nanijela značajan udarac ovom poslu, crno tržište ostaje veliki problem. Zapljene slonovače se nastavljaju, a ilegalna trgovina postala je sofisticiranija, koristeći internet, pa čak i slonovaču iz drugih izvora, poput kljova mamuta . Ovi izumrli divovi postali su legalna zamjena na nekim tržištima, postavljajući nove izazove za konzervatore.
Činjenica da su neke radionice za slonovaču u Kini zamijenile slonovaču mamuta kljovama slonovače izazvala je kritike. Iako se slonovača mamuta predstavlja kao legalna opcija, stručnjaci se boje da bi to indirektno moglo potaknuti ilegalnu trgovinu slonovačom slonovače, zbog fizičke sličnosti dva materijala. Najveći problem je što ovo tržište i dalje potiče želju za posjedovanjem proizvoda od slonovače , dodajući novu dimenziju borbi protiv izumiranja slonova.
Budućnost slonova i očuvanje
Kako trgovina slonovačom opada u Kini, ključno je održavati međunarodni pritisak za zatvaranje drugih tržišta. Svjetski fond za prirodu (WWF) i razne nevladine organizacije za očuvanje prirode nastavljaju promovirati kampanje podizanja svijesti kako bi se smanjila potražnja za slonovačom širom svijeta.
Od zabrane u Kini, druge zemlje kao što je Hong Kong također su poduzele važne korake ka iskorenjivanju trgovine slonovačom. Međutim, organizacije za divlje životinje pozivaju zemlje jugoistočne Azije i Japan da što prije slijede Kinu, prije nego što bude prekasno za slonove.
Trenutno, više od 20.000 slonova godišnje se ubije u Africi od strane krivolovaca, isključivo kako bi snabdijevali tržište slonovače. Iako je put do oporavka populacije slonova dug, zabrane poput kineske predstavljaju bitan korak u pravom smjeru.
Borba za spas slonova nije završena. Iako je kineska zabrana slonovače impresivna prekretnica, još uvijek je potrebna veća saradnja između zemalja i održiva svijest javnosti ako se ilegalna trgovina bjelokosti želi konačno okončati i slonovi mogu imati sigurniju budućnost.