Kina je zemlja koja predstavlja jasnu ravnotežu kontradiktornih snaga u oblasti energetike. Dok su mnogi njeni veliki gradovi i dalje zaglibljeni u visokom zagađenju zbog zavisnosti od uglja i drugih fosilnih goriva, zemlja se pojavila kao nezaustavljivi lider u ulaganju i usvajanju obnovljive energije.
Kina je godinama napravila značajan napredak u svojoj energetskoj tranziciji, obarajući rekorde u kapacitetu obnovljive energije. Godišnje se država osniva nove brojke i ciljeve vezano za solarnu, vjetar i hidroelektričnu energiju.
Kina i njena ovisnost o uglju: trenutni izazov
Unatoč napretku u čistoj energiji, Kina je i dalje najveći svjetski potrošač uglja. Ekonomski rast zemlje, razvoj njene infrastrukture i opšta potražnja za energijom naveli su azijskog giganta da nastavi da koristi ovo fosilno gorivo za zadovoljavanje svojih potreba, posebno u vremenima velike potrošnje energije.
U 2023. godini, iako više od 53% električne energije u zemlji još uvijek dolazi iz uglja, ta brojka predstavlja smanjenje u odnosu na 60% prethodne godine. Ovaj stalni pad naglašava napore da se smanji ovisnost o fosilnim gorivima kako se više obnovljivih projekata pojavljuje na internetu.
Dugoročno gledano, zemlja je uspostavila plan za dalje smanjenje potrošnje uglja, s ciljem da do 2025. godine počne postojano da pada. Međutim, glavni izazov leži u modernizaciji električnih mreža i infrastrukture za efikasnu integraciju obnovljivih izvora energije. Regije koje najviše ovise o uglju, kao što su Unutrašnja Mongolija ili Xinjiang, i dalje predstavljaju velike izazove u tom pogledu.
Evidencija ulaganja i kapaciteta u obnovljivu energiju
Uprkos izazovima vezanim za upotrebu uglja, Kina nastavlja da postavlja prekretnice u proizvodnji električne energije putem obnovljivih izvora energije. U 2023. godini, zemlja je instalirala ukupno 216,9 gigavata solarne energije, premašivši prethodne rekorde. Kina ne samo da je vodeći na globalnom tržištu solarne energije, već je dostigla i nove prekretnice u oblasti energije vjetra.
Tempo instalacije je impresivan; Navodno su dodana tri fudbalska terena solarne energije na sat 2023. godine, što je činjenica koja naglašava agresivan pristup zemlje čistoj energiji. Nadalje, početni cilj solarnog kapaciteta za 2020. godinu je skoro postignut, mnogo prije nego što je prvobitno planirano.
Još jedna značajna činjenica je rekord postignut u proizvodnji vjetra 2024. Kineske vjetroturbine su samo u martu proizvele više od 100 TWh električne energije, što je ekvivalent kombinovanoj proizvodnji Evrope i Sjeverne Amerike.
Modernizacija električne mreže: neophodan korak
Jedan od velikih izazova za Kinu je da integriše svu čistu električnu energiju koju proizvodi u svoju električnu mrežu. Mnogim regijama nedostaje infrastruktura potrebna za apsorpciju više obnovljive energije, što je nametnulo ograničenja na nove projekte u nekim područjima.
S obzirom na to, Vlada je do 455.000. godine izdvojila investiciju od 2025 miliona dolara za modernizaciju mreže i postavljanje dalekovoda. Ovaj plan je otključao više od 100 GW obnovljive energije u manje povezanim područjima zemlje.
Nove politike za nastavak napredovanja
Kina je posljednjih godina poduzela korake da svoj energetski sistem učini fleksibilnijim. Zemlja je postepeno ukidala preferencijalne tarife kako bi povećala obnovljivu energiju, uštedivši vladi stotine milijardi dolara.
Nadalje, politike su se fokusirale na stranu potražnje, kao npr stvaranje virtuelnih centara i planovi upravljanja potražnjom (DSM), omogućavaju veću prilagodljivost intermitentnosti obnovljivih izvora energije.
Budućnost Kine u energetskoj tranziciji
Iako je Kina i dalje jedan od glavnih emitera CO2, efekti njenih snažnih ulaganja u čistu energiju počinju biti evidentni. Zemlja je posljednjih godina uspjela zadržati svoje emisije ugljičnog dioksida na istom nivou, a trend pada čini se neizbježnim jer udio obnovljive energije nastavlja rasti.
Kina ima za cilj postizanje ugljične neutralnosti do 2060. godine, a svi trenutni pokazatelji govore da je na putu da to postigne. Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), Kina bi mogla dostići vrhunac emisija stakleničkih plinova 2024. godine, znatno ispred početnog cilja 2030. godine.
Rekordna primjena čiste energije u 2023. i očekivanja za nastavak rasta u 2024. ukazuju na to da Kina i dalje dominira u globalnom sektoru obnovljive energije. S više od 58% globalnih solarnih i oko 60% vjetroinstalacija 2023. godine, azijski gigant će nastaviti da igra ključnu ulogu u globalnoj energetskoj tranziciji.
Međunarodni uticaj je takođe značajan. Mnoge zemlje se oslanjaju na solarne panele proizvedene u Kini, a učešće zemlje u lancu snabdevanja obnovljivom energijom nastavlja da raste.
Kina je pokazala nezaustavljiv napredak ka smanjenju zavisnosti od uglja. Sa ogromnim ulaganjima u solarnu, vjetar i hidroenergiju, predvodi eru globalne transformacije koja utječe ne samo na njenu teritoriju, već i na globalno tržište obnovljive energije. Dok svijet nastavlja da prati energetske odluke Kine, ovaj gigant nastavlja da postavlja rekord za rekordom u svojoj trci ka održivijoj budućnosti.