Japan To je zemlja koja se vrlo često suočava sa zemljotresima, pa su mjere opreza i prevencije koje se moraju poduzeti prilično stroge. Prije više od deset godina, 11. marta 2011., snažan zemljotres praćen katastrofalnim cunami uzdrmao Japan. Ovaj događaj ne samo da je izazvao smrt više od 18.000 ljudi, već je i pokrenuo a nuklearna katastrofa koja još uvijek odjekuje u svjetskom sjećanju: the Nuklearna nesreća u Fukushima Daiichi.
Ova katastrofa bila je najznačajnija od nesreće u Černobilju 1986. godine. Međutim, iako su ovi događaji izuzetni, kada se dogode, njihove razorne posljedice utiču i na kritičnu infrastrukturu i na društvo. Zato je od vitalnog značaja da Japan, zemlja koja je zbog svog geološkog položaja stalno pogođena prirodnim katastrofama, uvijek bude spremna zaštititi svoje građane.
U ovom članku ćemo detaljno analizirati Nesreća u Fukušimi, njegove uzroke, posljedice za Japan i svijet i ono što moramo naučiti kako bismo izbjegli buduće nuklearne katastrofe.
Nuklearna nesreća u Fukušimi
11. marta 2011. poražavajući zemljotres magnitude 9.0 potresao obale Japana. Ovaj zemljotres, jedan od najsnažnijih ikada zabilježenih, dogodio se oko 130 kilometara od sjeveroistočne obale Japana. Udar je bio takav da je pomjerio Zemljinu os i smanjio dužinu dana. Ali kolosalan cunami koji je uslijedio nakon potresa je ono što je izazvalo najveću štetu. Sa talasima do 15 metara, ovaj megacunami je nadmašio zaštitni zid Nuklearna elektrana Fukushima Daiichi, koji se nalazi u prefekturi Fukushima.
Zemljotres je izazvao automatsko deaktiviranje nuklearnih reaktora, kako je planirano. Međutim, cunami koji je stigao nekoliko minuta kasnije poplavio je rezervne sisteme i pumpe odgovorne za održavanje hlađenja reaktora. To je značilo da je voda potrebna za hlađenje nuklearnog goriva prestala cirkulirati, uzrokujući nekontrolirano akumulaciju topline što je dovelo do nekoliko eksplozije vodonika u reaktorima.
Mnogi pripisuju tragediju neadekvatnom dizajnu sistema zaštite i nedovoljnoj pripremi za katastrofu ovih razmjera. Iako je Japan jedna od najspremnijih zemalja u svijetu za suočavanje sa prirodnim katastrofama, kombinovana magnitude zemljotresa i cunamija Premašio je sve prognoze i ostavio nuklearnu elektranu ranjivom.
Neposredne posljedice: pomjeranja i radijacija
U danima nakon incidenta, curenje radijacije posljedica oštećenja reaktora izazvala je hitnu evakuaciju više od 160.000 ljudi koji je živio na području od 20 km oko fabrike. Danas je oko 40.000 ljudi i dalje raseljeno, ne mogu se vratiti svojim domovima zbog visokog nivoa radijacije, posebno u područjima koja su najbliža elektrani.
Iako iznenađujuće nije bilo smrtnih slučajeva direktno od radijacije, oslobođeno zračenje utjecalo je i na zrak i okolnu vodu i tlo. Velik dio radijacije je izbačen u more, potencijalno smanjujući utjecaj na obližnja urbana područja kao npr. Tokio. Međutim, zagađenje morskih ekosistema ostaje glavna briga.
Procjenjuje se da je okean apsorbirao više od 80% oslobođene radijacije. Iako je japanska vlada pokušala upravljati kontaminiranom vodom kroz tretman i skladištenje, prijedlog za deponiranje tretiranu vodu u okeanu je bio kontroverzan, stvarajući tenzije sa drugim zemljama u regionu, kao što su Kina i Južna Koreja.
Uticaj na javno zdravlje
Jedan od glavnih strahova nakon bilo koje nuklearne katastrofe je utjecaj na javno zdravlje zbog izloženosti radijaciji. Međutim, naknadne studije su otkrile da je uticaj radijacije na stanovništvo bio znatno manji nego što se očekivalo. U poređenju sa Černobil, gdje je alarmantan porast slučajeva karcinom štitne žlezde bila jedna od glavnih zdravstvenih posljedica, u Fukušimi nije uočen značajniji porast ovih slučajeva.
To je dijelom posljedica brze intervencije vlasti na suzbijanju radijacije i evakuaciji ljudi u blizini nuklearne elektrane. Nadalje, mjerenja pokazuju da je količina zračenja koju je apsorbirala populacija bila znatno manje nego u Černobilju. Razlika se može objasniti i razlikama u ishrani: japanska populacija konzumira mnogo više joda u svojoj ishrani, što je možda smanjilo apsorpciju radiojod u njihovim organizmima.
Međutim, stres, strah i psihološki uticaj što su evakuisani, pored neizvesnosti u vezi sa svojom budućnošću, izazvali su ozbiljne probleme mentalnog zdravlja ljudi koji su bili primorani da napuste svoje domove. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), psihosocijalni utjecaj ove vrste katastrofe, kao što su Černobil i Fukušima, može imati posljedice jednako ozbiljne kao i posljedice radijacije na fizičko zdravlje.
Lekcije naučene iz nesreće u Fukušimi
Nesreća u Fukušimi pokrenula je niz globalnih debata o nuklearnoj sigurnosti i potrebi za jačanjem kritične infrastrukture. Jedan od glavnih izazova bio je projektiranje nuklearnih elektrana u područjima osjetljivim na prirodne katastrofe. Iako je dizajn japanskih reaktora uzeo u obzir neki prirodni rizici, kao i zemljotresi, nije posvećeno dovoljno pažnje mogućnosti cunamija te magnitude.
Među najvažnijim poukama koje su proizašle iz ove nesreće nalazimo:
- Ojačati sigurnosne sisteme: Sistem ojačanja i zaštite mora biti u stanju da predvidi ekstremne scenarije, kao što je gubitak električne energije i sistemi hlađenja. Mora se instalirati više redundantnih rezervnih sistema sa većim kapacitetom odgovora u slučaju prirodnih katastrofa.
- Međunarodna saradnja: Brza intervencija međunarodnih organizacija kao što je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pokazuje važnost globalne saradnje. Uspostavljanje zajedničkih protokola i razmjena iskustava poboljšat će odgovor na buduće incidente.
- Upravljanje informacijama: Transparentnost i stalna komunikacija sa javnošću je ključna. U prethodnim katastrofama, nedostatak informacija ili prikrivanje podataka pogoršao je situaciju. Tačne i pravovremene informacije osnova su za donošenje informiranih odluka i smanjenje panike.
- Optimizirani planovi evakuacije: Katastrofa je pokazala potrebu da se optimiziraju planovi evakuacije i prilagode se novim prijetnjama, integrirajući ne samo fizičku evakuaciju, već i psihološku i socijalnu podršku raseljenima.
Nadalje, događaji u Fukušimi su učvrstili važnost promoviranja sigurnih alternativa nuklearnoj energiji. Japan, zemlja koja se u velikoj mjeri oslanja na ovaj izvor za proizvodnju energije, bilježi sve veći pritisak ka razvoju obnovljive energije kao preventivna mjera protiv budućih incidenata ove prirode.
Napredak prema većoj nuklearnoj otpornosti
Od Fukušime, nuklearna industrija je napravila značajan napredak u sigurnosti. Glavne zemlje koje se oslanjaju na nuklearnu energiju provele su opsežne preglede i ažurirale svoje sigurnosne standarde. U Evropi ih je bilo ispitivanja otpornosti u svim nuklearnim elektranama da procijene njihovu sposobnost da izdrže ekstremne prirodne katastrofe kao što su zemljotresi i poplave.
Isto tako, mnoge od lekcija naučenih u Fukušimi pretočene su u usvajanje nove tehnologije sigurnije za rukovanje nuklearnim materijalom i upravljanje hitnim situacijama. Jedna od ovih inovacija je razvoj pasivnih rashladnih sistema, koji ne ovise o vanjskim izvorima energije, što je moglo spriječiti topljenje reaktora u Fukušimi.
Nadalje, Francuska, jedna od zemalja koje najviše ovise o nuklearnoj energiji, implementirala je proaktivne mjere kao što je uključivanje mobilni dizel agregati i pumpe za teške uslove rada koje mogu da rade u ekstremnim uslovima. Ove nove infrastrukture osiguravaju da, u slučaju prirodnog događaja, nuklearne elektrane mogu nastaviti bezbedno hladiti svoja jezgra.
Važnost komunikacije i obrazovanja
U Fukušimi je jedan od ključnih problema bio nedostatak a efikasna komunikacija sa javnošću. U situacijama u kojima je radijacija primarna briga, glasine i dezinformacije mogu širiti više straha nego posljedice same nesreće. To se odrazilo u masovnoj kupovini kalijum jodida od strane hiljada ljudi širom svijeta, iako je stvarni rizik bio minimalan.
Obrazovanje javnosti o tome kako postupiti u radiološkim hitnim situacijama je od vitalnog značaja za smanjenje alarma i osiguravanje da ljudi poduzmu ispravne akcije. Pouzdane web stranice i kampanje podizanja svijesti trebale bi biti ključne komponente u planovima za sprječavanje budućih nuklearnih nesreća.
Nesreća u Fukušimi je upozorenje na ljudsku ranjivost prema prirodi. Međutim, on također nudi priliku za učenje, inovacije i kretanje prema sigurnijoj i otpornijoj budućnosti.