Ostvarite bolje ciljeve u pogledu obnovljive energije do 2030 To je ključni korak za vođenje Evrope ka efikasnoj energetskoj tranziciji. U tom kontekstu, Miguel Arias Cañete, evropski komesar za klimatsku akciju, izrazio je da je pozitivno što Evropska unija (EU) predlaže nove, ambicioznije ciljeve u pogledu obnovljive energije. Arias Cañete je predložio da se udio obnovljivih izvora energije u Evropi poveća sa 27% na 35% do 2030. godine, kako je zatražio Evropski parlament.
Ovaj cilj ne samo da predstavlja izazov, već i veliku priliku za ispunjavanje međunarodnih obaveza EU u okviru Pariskog sporazuma. Međutim, postavlja se ključno pitanje: da li je ovo povećanje procenta obnovljivih izvora održivo?
Evropa brža u energetskoj tranziciji
Debata o energetskoj tranziciji napreduje na mnogim nivoima unutar evropskih institucija. Komisija za klimatske promjene Kongresa raspravlja o višestrukim problemima koji proizlaze iz klimatskih promjena i predlaže održiva rješenja za njihovo ublažavanje. Jedna od glavnih strategija je voditi Evropu prema zelenijoj budućnosti, udaljenoj od fosilnih goriva i podržanoj obnovljivom energijom.
Trenutno, evropski cilj je dostići 27% obnovljive energije do 2030. Međutim, Arias Cañete je predložio povećanje ove kvote na 35%, što je izuzetno neophodno ažuriranje za značajno smanjenje emisije gasova staklene bašte. Ovo povećanje bi se moglo postići smanjenje emisija od 47,5% u odnosu na 1990. godinu. Bez ovog ažuriranja, sa 27%, predviđa se smanjenje od 40%.
Za napredak u postizanju ovih ciljeva biće neophodno postići sporazume i konsenzus između različitih političkih aktera, kako u Parlamentu tako iu Evropskom vijeću, što je proces koji je često složen. Međutim, lična uključenost lidera kao što je Cañete ključna je da se osigura da Evropska unija postigne ove ambiciozne ciljeve.
Konkurentnost i energetska tranzicija
Osim hitne potrebe za rješavanjem klimatskih promjena, ubrzanje energetske tranzicije je također važno za održati evropsku konkurentnost na ključnim tržištima, kao kod električnih vozila. Kina, na primjer, već ima 400 modela električnih automobila na svom tržištu, dok Španija jedva ima 20.
Brza i koordinirana tranzicija ka čistoj energiji pomoći će balansirati politike dekarbonizacije između zemalja Unije i spriječiti svaku državu da implementira različite propise. Nadalje, podsticanje lokalne proizvodnje električnih vozila također može stvoriti radna mjesta i smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, što direktno utiče na trgovinski bilans Evrope.
Izazovi cilja od 35%.
Uprkos očiglednim prednostima, povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 35% predstavlja brojne izazove. Za postizanje ovog cilja potrebna su značajna ulaganja u energetsku infrastrukturu, kao i veća međupovezanost evropskih mreža. Prema Evropskoj komisiji, to je također neophodno implementirati politike koje minimiziraju troškove i promoviraju fleksibilnost energetskih sistema.
Uloga obnovljivih izvora energije, poput solarne energije, vjetra i hidraulike, je fundamentalna. Međutim, neophodno je ojačati kapacitet skladištenja energije i poboljšati energetsku efikasnost. Kako sve više zemalja bude usvojilo napredne tehnologije i smanjilo svoju ovisnost o fosilnim gorivima, bit će moguće učiniti prijelaz na ekološki energetski sistem finansijski održivim.
Zamah SolarPower Europe
S tim u vezi, Evropsko udruženje poslodavaca solarne energije, SolarPower Europe, je naglasio potrebu da se poveća cilj obnovljive energije na 35% do 2030. Na klimatskom samitu u Parizu, Evropa se obavezala da će ograničiti porast globalne temperature na 1,5°C. Međutim, mnogi smatraju da sadašnji cilj od 27% nije dovoljan za postizanje tog cilja. Da bi to postigla, solarna industrija je posvećena regulatornom okviru koji omogućava veću fleksibilnost i prilagođavanje novim tehnologijama.
Upotreba solarne energije je značajno porasla, čime je ojačala europsko vodstvo u ovoj oblasti. U 2022. godini, obnovljivi izvori energije činili su 23% ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji, što ukazuje na značajan napredak
Novi propisi i solarna energija
Evropska komisija također promovira niz regulatornih reformi kako bi se ubrzala primjena obnovljive energije. Jedna od najvažnijih inicijativa je solarna strategija EU, čiji je cilj udvostručiti solarni fotonaponski kapacitet do 2025. godine i instalirati 600 GW do 2030. godine. Ova strategija uključuje obavezu postavljanja solarnih panela na javne, poslovne i stambene zgrade.
Nadalje, kako bi se pojednostavila ekspanzija solarne energije, Komisija je predložila stvaranje “specifičnih pristupnih zona za obnovljivu energiju”, sa ubrzanim procesima autorizacije koji minimiziraju birokratske procedure. Ove mjere su ključne kako bi se osiguralo da Evropa dostigne svoj cilj od 35% obnovljive energije.
Paralelno, razvijaju se inovativne tehnologije, poput elektrolizera za proizvodnju obnovljivog vodonika, koji će igrati ključnu ulogu u industrijskim sektorima i transportu robe.
Cilj Evropske komisije ovim propisima nije samo smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, već i balansiranje tržišta i promoviranje veće dugoročne stabilnosti cijena energije.
Smanjenje jaza u troškovima između obnovljive energije i tradicionalnijih sistema je stalni napor, a politike REPowerEU i Cilj 55 upravo nastoje ubrzati ovaj proces.
Kako se ove tehnologije razvijaju i nove politike budu implementirane, države članice će morati preuzeti veće obaveze kako bi tranzicija bila brza i učinkovita. Ovaj set mjera može učiniti Evropu svjetskim liderom u obnovljivim izvorima energije do 2030. godine.
Sve ovo naglašava važnost nastavka povećanja posvećenosti obnovljivim izvorima energije širom Evrope. Ako se ovi napori konsoliduju, ne samo da će se smanjiti uticaj klimatskih promena, već će biti zagarantovana veća energetska nezavisnost EU.