U zemlji poricanja akademskih klimatskih promjena, rastućeg vojnog budžeta i neograničenog frackinga, odnosno u „zemlji Donalda Trampa“, Postoji mali tračak nade.
Ovo svjetlo nije nitko drugi do Burlington, mali grad sa nešto više od 42.000 stanovnika koji je učinio nešto revolucionarno: snabdevaju samo obnovljivom energijom. Smješten u državi Vermont, na sjeveroistoku Sjedinjenih Država, u blizini granice s Kanadom, Burlington je pokazao da je moguć i drugi način života.
Burlington: održiv grad
Burlington se redovno pojavljuje na listama najbolja mjesta za život u Sjedinjenim Državama. Ono što ovaj grad čini jedinstvenim je njegova ekološka infrastruktura i ponos njegovih stanovnika na održivost koju su postigli.
Sadašnji gradonačelnik, Miro Weinberger, slijedio je naslijeđe poznatog senatora Bernieja Sandersa, koji je bio gradonačelnik istog grada, podržavajući politiku ekolozi i pretvaranje Burlingtona u nacionalni primjer.
Prema riječima profesora Taylora Rickettsa sa Univerziteta Vermont:
„Nema ništa magično u vezi sa Burlingtonom. Priroda nam nije dala više sunčanih sati, jače vjetrove ili moćnije rijeke. Ako mi to možemo, mogu i drugi.”
Ključna je bila predanost promjenama i dugoročna vizija.
Put do 100% obnovljive energije
Proces ka održivosti je formalno započeo 2004. godine, kada je Burlington preuzeo hrabra odluka da prestane da kupuje struju iz nuklearne elektrane Vermont Yankee. U to vrijeme, veliki dio energije grada dolazio je iz tog većinskog izvora, što je raskid s njim činilo još smjelijim.
Godine 2014. Burlington je dostigao nevjerovatnu prekretnicu koja ga je razlikovala od svih drugih gradova u Sjedinjenim Državama: 100% njegove energije dolazi iz obnovljivih izvora. To je postignuto zahvaljujući kombinaciji zelenih izvora:
- 45% biomase: Sa biomasom, grad sagoreva drvni otpad da bi proizveo energiju, pretvarajući toplotu u paru koja se pretvara u električnu energiju.
- 30% hidroelektrične energije: koriste prednost pritiska vode u podzemnim turbinama koje proizvode čistu i konstantnu energiju.
- 24% snage vjetra: sa vjetroturbinama koje proizvode konstantnu količinu energije, čak i tokom hladnih zima u Vermontu.
- 1% solarne energije: Iako sa nekoliko sunčanih sati, to nije spriječilo grad da se kladi i na ovaj izvor.
Drugi ključ za Burlingtonovu strategiju bila je kupovina projekta hidroelektrane Winooski 1 (7,4 megavata) u septembru 2014. Ovaj potez je bio ključan za postizanje 100% obnovljive energije.
Uticaji ekološke tranzicije
Burlingtonov uspjeh se ne mjeri samo u ekološkom smislu. U stvari, ispostavile su se i odluke koje su donosili ekonomski isplativo. Procjenjuje se da će grad uštedjeti okolo 20 miliona dolara u narednih 20 godina i da će cijene energije ostati stabilne. Ovo je vrlo relevantno s obzirom da u drugim gradovima u Sjedinjenim Državama računi za struju mogu drastično varirati.
Osim toga, stanovnici su vidjeli i druge direktne koristi, kao što je smanjenje Emisije stakleničkih plinova i a 4% manja potrošnja električne energije od 1989, uprkos ekonomskom i populacijskom rastu.
Model koji se može replicirati
Burlingtonov uspjeh inspirisao je druge gradove u Sjedinjenim Državama. Prema profesoru Rickettsu:
“Ako mi to možemo, mogu i drugi.”
U stvari, još devet gradova u Sjedinjenim Državama slijedilo je njihov primjer, obavezujući se na korištenje 100% obnovljive energije, nešto za što se očekuje da će nastaviti rasti kao trend.
Kampanja #Spremni za100 promoviše ovaj model, s ciljem da se mnogo više američkih općina pridruži opredjeljenju za čistu energiju.
U Burlingtonu promjena nije bila samo na infrastrukturnom nivou, već je došlo i do promjene promjena mentaliteta njenih stanovnika. Ljudi prate svoju potrošnju energije kroz pametna brojila i usvojiti odgovorniji način života, kao što je upotreba električnih automobila i sklonost lokalnim ekološkim proizvodima. Grad je također implementirao politike za podršku održivoj poljoprivredi.
Grad Burlington nastavlja svoj put ka ekološkoj održivosti, a iako su već dostigli 100% obnovljivu energiju u opskrbi električnom energijom, postavili još ambicioznije ciljeve, kao što je poboljšanje energetske efikasnosti u kućama i smanjenje ukupne potrošnje energije.
Jedno od najvećih dostignuća bilo je smanjenje potrošnje energije potrebne za grijanje i rasvjetu domova, održavanje a 4% ispod nivoa iz 1994. godine. Ovaj uspjeh pokazuje da Burlingtonov model nije samo ekološka vizija, već je i ekonomski održiv i društveno koristan.
Burlingtonova priča je primjer kako politička volja i posvećenost građana mogu omogućiti radikalnu promjenu ka obnovljivoj energiji. Ne samo da je to model koji se može preslikati na druga mjesta, već je i dokaz da se gradovi, čak i sa teškim geografskim karakteristikama, mogu prilagoditi i voditi promjene ka čistijoj i održivijoj budućnosti.
Hvala na doprinosu Carmen.
A pozdrav.