Amsterdam bio je protagonista jedne od najvažnijih energetskih transformacija u Evropi. Iako je fosilno gorivo koje se najviše koristi za proizvodnju električne energije i dalje ugalj, grad je prednjačio u smanjenju svoje ovisnosti o neobnovljivoj energiji. Prije nekoliko godina, Amsterdam je napustio korištenje uglja u korist prirodnog plina i sada je uronjen u ambiciozan plan da postepeno iskorijeni prirodni plin i potpuno se posveti čiste i održive energije.
Amsterdamski plan za 2050. godinu bez emisije CO2
El Amsterdam City Hall je pokrenuo plan energetske rekonstrukcije kako bi osigurao da grad bude oslobođen emisija CO2 do 2050. Ovaj plan je usko povezan s ciljevima utvrđenim u Pariški sporazum i nastoji izbjeći povećanje globalne temperature za dva stepena. U narednim godinama Amsterdam će postepeno smanjivati potrošnju prirodnog plina i usmjeriti napore na održivije izvore energije.
To se očekuje u naredne četiri godine oko 100.000 domaćinstava može posegnuti za alternativnom energetskom mrežom koja se hrani viškom energije iz industrije, zahvaljujući kontroliranom sagorijevanju otpada. Ovaj sistem se već isporučuje otprilike 70.000 domaćinstava, što predstavlja značajan napredak na putu ka zelenijem gradu. Ovom opskrbom upravlja nuon, kompanija koja također posluje u Belgiji i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Amsterdam i energetske zajednice
Ključni faktor u tome tranzicija energije je učešće građana. Grad Amsterdam je promovirao razvoj energetske zajednice, grupe organizovanih građana koji zajednički upravljaju svojom energijom, bilo da je proizvode, razmenjuju ili je efikasnije troše. Ove zajednice predvode tranziciju ka dekarbonizaciji grada i otpornosti na klimu. Cilj je uključiti više susjeda u projekte obnovljive energije, omogućavajući čak i malim zajednicama da proizvode i upravljaju vlastitom energijom.
Kroz razvoj radionica i partnerstva s kompanijama, postignuto je veće osnaživanje zajednice kako bi građani sami mogli preuzeti uzde svoje energetske tranzicije. Ovo je u skladu sa preporukama IPCC, koji ističu da je kolektivna akcija i učešće javnosti ključni su za ublažavanje efekata klimatskih promjena.
Tehnološka rješenja u tranziciji
Neke od ključnih inovacija u koje Amsterdam ulaže kako bi omogućio ovu tranziciju su:
- Efikasno daljinsko grijanje: Razvijaju se sistemi daljinskog grijanja koji ne zavise od plina, već se napajaju otpadnom energijom iz industrijskih postrojenja i drugih procesa.
- Solarne instalacije: Sunčeva energija igra bitnu ulogu u gradu. Amsterdam koristi svaki kutak za ugradnju solarnih panela, od krovova do vještačkih jezera, značajno povećavajući svoj proizvodni kapacitet.
- Električna vozila: Na više lokacija u gradu postavljaju se punjača za električna vozila. Ovo je praćeno aktivnom politikom podsticanja napuštanja automobila sa unutrašnjim sagorevanjem i usvajanja električnih automobila.
- Skladištenje energije: Grad ulaže u tehnologiju skladištenja energije, posebno kroz industrijske baterije koje omogućavaju skladištenje energije iz obnovljivih izvora za korištenje u trenucima najveće potražnje.
Problemi u dobijanju resursa i prelazak na lokalno
Jedan od glavnih izazova sa kojima se Amsterdam suočava ima veze vađenje prirodnog gasa Sjevernog mora. Visoki troškovi vađenja ugrozili su ekonomsku održivost snabdijevanja prirodnim gasom, što je navelo Gradsko vijeće da zatraži podršku od države kako bi se ublažili dodatni troškovi koji mogu pasti na teret građana.
Ovaj problem je dodatno ubrzao proces tranzicije ka obnovljivim izvorima energije. Lokalna uprava godinama ulaže u projekte koji smanjuju ovisnost o ovom resursu, promovirajući lokalnu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Kompanije i javno-privatna saradnja u tranziciji
Amsterdam ne sprovodi ovaj proces sam. Elektro i energetske kompanije kao npr nuon i drugi akteri iz privatnog sektora su osnovne strane u izvođenju ovih velikih infrastrukturnih projekata. Ove kompanije nisu samo odgovorne za upravljanje i održavanje energetske infrastrukture, već ulažu i velika ulaganja u inovacije kako bi ova tranzicija bila što efikasnija.
Model energetske tranzicije provodi se postupno kako bi se svi domovi mogli prilagoditi bez prevelikog ekonomskog utjecaja. Kompanije vole GoodFuels, lideri u brodskim biogorivima, i ZonnepanelenDelen, koja finansira male solarne projekte, aktivno sarađuje sa opštinskom vladom kako bi ispunili postavljene ambiciozne ciljeve.
Isto tako, pionirski projekti kao što je rekonverzija Florian Hotel u energetski održivoj zgradi, zahvaljujući rješenjima kao što su ugradnja solarnih panela i sistema za skladištenje baterija, pokazuju da je ova transformacija moguća u različitim sektorima, izvan stambenih.
Slučaj ovog hotela, koji je usvojio pristup Zgrade kao mreža, pokazuje kako se napredak u skladištenju energije i efikasnom upravljanju može primijeniti na komercijalne prostore, ne samo da pomaže u smanjenju emisija već i optimizira potrošnju energije i troškove.
Ukratko, Amsterdam se pojavljuje kao jedan od evropskih lidera u energetskoj tranziciji. Napredak je evidentan, ali još mnogo toga treba uraditi. Očekuje se da će se u narednim godinama više domova, kompanija, pa čak i javnih zgrada pridružiti ovoj inicijativi, pomažući gradu da ispuni svoj cilj da postane globalno mjerilo za čistu energiju do 2050. godine.