Sve je veći broj afričkih slonova rađanje bez očnjaka, fenomen koji je uočen u raznim rezervatima i nacionalnim parkovima u Africi. Ovaj alarmantan trend posljedica je višedecenijskog krivolova koji je umjetno odabrao one slonove bez kljova za preživljavanje. Kada lovokradice love slonovaču, teže eliminaciji slonova s kljovama, što je uzrokovalo da se geni odgovorni za ovu osobinu prenesu na veći dio populacije slonova.
Uzroci krivolova i njegov evolucijski utjecaj
Krivolov slonova uglavnom je potaknut rastućom potražnjom za bjelokošću u azijskim zemljama, posebno u Kini, gdje se slonovača koristi za izradu nakita i luksuznih artefakata. Nadalje, tokom oružanih sukoba, kao što su građanski ratovi u Africi, slonovača se koristila za finansiranje oružanih grupa, što je intenziviralo klanje ovih veličanstvenih životinja.
Primjer je Nacionalni park Gorongosa u Mozambiku, gdje je otprilike 90% populacije slonova Uništen je između 1977. i 1992. godine tokom građanskog rata. Slonovi sa kljovama bili su glavna meta lovaca, što je značilo da se danas mnoge ženke koje tamo prežive rađaju bez kljova. The Dr. Joyce Poole, istraživač specijaliziran za slonove, prati ove životinje više od 30 godina i primijetio je kako je odsustvo kljova postalo mnogo češće, posebno među ženkama.
Prije rata, samo 18,5% slonova rođeno je bez kljova, ali je u decenijama nakon sukoba ovaj procenat porastao na 33% i, u nekim regionima, do 98% od ženki više nemaju očnjake.
Posljedice za vrstu i ekosistem
Kljove slona ne samo da imaju vrijednost za ljude, već također ispunjavaju bitne funkcije za same životinje. Za to slonovi koriste svoje kljove kopaju vodu, skidaju koru sa drveća i brane se. Gubitak ovih dodataka može značajno uticati na sposobnost slonova da prežive u divljini.
Unatoč tome, slonovi bez kljova uspjeli su se prilagoditi svom okruženju na druge načine. Na primjer, neka istraživanja su pokazala da su to naučili koristi svoj gepek da obavljaju zadatke koje bi inače obavljali svojim očnjacima. Međutim, ova promjena u njihovom ponašanju i navikama u ishrani također bi mogla utjecati na lokalni ekosistem. Slonovi su poznati kao ključne vrste u mnogim afričkim ekosistemima. Promjenom svoje prehrane i ponašanja mogli bi promijeniti svoju strukturu, sa još nepoznatim posljedicama.
u istraživanje genetskog uticaja gubitka očnjaka otkrili su da je to povezano s mutacijom X hromozom. Ova osobina je dominantna kod ženki, dok je za mužjake smrtonosna. Mužjaci slonova koji naslijede ovu mutaciju ne mogu se pravilno razviti u maternici i umiru prije rođenja. To je dovelo do spekulacija da bi, ako se ovaj trend nastavi, mogao i broj rođenih slonova drastično smanjiti u narednim decenijama, što bi otežalo oporavak njenog stanovništva.
Jedna od glavnih briga je da bi populacija slonova u područjima kao što je Gorongosa mogla biti dodatno smanjen zbog kombinacije ove mutacije i krivolova. Iako su posljednjih godina provedene mjere za zaustavljanje ubijanja slonova, kao što je zabrana trgovine bjelokosti u Kini i Sjedinjenim Državama, pritisak na tu vrstu i dalje je visok.
Ljudski pritisak na evoluciju slona
Brza reakcija slonova na krivolov je jasan primjer kako ljudska aktivnost može utjecati evolucija vrsta. U kratkom vremenskom periodu, vidjeli smo da je ranije rijetka genetska osobina, kao što je odsustvo kljova, postala dominantna u mnogim populacijama afričkih slonova. Stručnjaci ističu da je ovaj fenomen primjer onoga što je poznato kao prirodna selekcija u realnom vremenu.
Slučaj slonova u Mozambiku također služi kao upozorenje na utjecaj koji krivolov i druge ljudske aktivnosti mogu imati na biodiverzitet planete. Promjene učinjene na slonovima mogle bi biti samo vrh ledenog brega, a vrste širom svijeta mogle bi reagirati slično na pritiske koje vršimo na njih.
Ova situacija takođe naglašava potrebu za mjere očuvanja efikasnija i veća svijest o važnosti zaštite slonova i drugih vrsta pogođenih ilegalnom trgovinom bjelokosti i drugim proizvodima od divljih životinja.
Konačno, iako je gubitak kljova možda bio prednost za neke slonove tokom rata i krivolova, to nije bez svojih nedostataka. negativne posljedice. Nemogućnost slonova da koriste svoje kljove kao vitalno oruđe dovela je do velikih promjena u njihovom ponašanju i njihovoj ulozi u ekosistemu. Dok su slonovi bez kljova uspjeli preživjeti selektivni pritisak nametnut lovom, situacija postavlja pitanja o njihovoj dugoročnoj održivosti.
Ove osobine izazvane ljudima mogu postepeno opadati ako uspijemo kontrolirati krivolov i druge faktore pritiska. Samo će vrijeme pokazati u kojoj će mjeri afrički slonovi moći povratiti svoju prirodnu ravnotežu i kakav će utjecaj ove promjene imati na okoliš.