Američka agencija za zaštitu životne sredine (EPA) objavila je alarmantne analize o efekte tri uobičajena pesticida—hlorpirifos, diazinon i malation—na ugroženim vrstama. Studije pokazuju kako ove hemikalije utiču ne samo na životinje, već i na kritična staništa u kojima žive.
Rezultati su šokantni: pesticidi hlorpirifos i malation negativno utiču na a 97% vrsta zaštićeno prema Zakonu o ugroženim vrstama, dok Diazinon pogađa 79%. Ovo uključuje široku lepezu faune i flore, od ptica do insekata, uključujući vodozemce, gmizavce i endemske biljke.
Posljedice su posebno strašne za one životinje koje ovise o vrlo specifičnim staništima, poput močvara. Mnogi od ovih pesticida se obično koriste u poljoprivredi i kontroli štetočina, što ove vrste ostavlja u kritičnoj situaciji.
Upotreba i primjena pesticida
Malation se široko koristi u poljoprivredi za tretiranje voća i povrća, kao i ukrasnog bilja. Osim toga, često se koristi u kontrola krpelja na kućnim ljubimcima. S druge strane, hlorpirifos se koristi za suzbijanje termita, komaraca, mrava i crva, iako su nedavna istraživanja pokazala da negativni efekti ovih proizvoda daleko prevazilaze njihove prvobitne ciljeve. Diazinon, namijenjen za istrebljenje žohara i mrava, također predstavlja slične rizike.
Široka upotreba ovih hemikalija utiče na različite vrste direktno i indirektno. Malation i hlorpirifos, na primjer, posebno su štetni za insekte oprašivače kao što su pčele, ali također utiču na ptice koje se hrane kontaminiranim insektima. Zapravo, studije su pokazale da su neonikotinoidni insekticidi, kao što je hlorpirifos, jedan od glavnih uzroka katastrofalno smanjenje populacija insekata širom svijeta.
Prvi put ikad, konačno imamo podatke koji pokazuju koliko su ovi pesticidi katastrofalni za ugrožene vrste, od ptica i žaba do riba i biljaka. – Lori Ann Burd, Centar za biološku raznolikost.
Dugoročni uticaj na ekosistem
Pesticidi ne samo da imaju neposredne efekte na ciljne vrste, već imaju i dugoročne efekte na cijeli ekosistem. Jedan od najzabrinjavajućih efekata je bioakumulacija ovih supstanci u lancu ishrane. To znači da pesticidi, nakon primjene, ne nestaju brzo. Čak i kada insekti ili glodavci uginu od trovanja, grabežljivci koji konzumiraju ove životinje također su pogođeni, razvijajući kronične bolesti ili reproduktivne neuspjehe.
Jasan primjer ovog fenomena je studija o pticama Doñane, gdje su mnoge vrste grabljivica, poput orao u čizmama i crni zmaj, pokazuju zabrinjavajuće nivoe pesticida kao što je DDT, uprkos tome što su bili zabranjeni prije nekoliko decenija. Ovo organoklorno jedinjenje, zajedno sa drugim aktuelnim pesticidima kao što su piretroidi, utiče na izleganje jaja i preživljavanje pilića.
Uništavanje staništa i zagađenje ekosistema kritično utiče na globalnu biodiverzitet. Nacionalni park Doñana je jasan primjer kako kontaminacija pesticidima iz obližnjih poljoprivrednih aktivnosti ugrožava njegovu jedinstvenu biološku raznolikost, utječući na više od 350 vrsta ptica i druge zaštićene vrste.
Slučaj insekata oprašivača
Grupa vrsta koje su posebno pogođene pesticidima su insekti oprašivači kao npr pčele, leptiri i drugi insekti koji igraju ključnu ulogu u oprašivanju prehrambenih usjeva. Nedavne studije su pokazale da je više od 40% vrsta insekata u opasnosti od izumiranja zbog upotrebe pesticida i gubitka staništa. Ovo je posebno alarmantno jer su mnoge od ovih vrsta vitalne za poljoprivredu i održavanje zdravih ekosistema.
Slučaj leptir monarh je još jedan simboličan primjer. Upotreba herbicida kao što je glifosat uništila je njen glavni izvor hrane, mliječnu travu, što je dovelo do pada od više od 80% populacije vrste u samo dvije decenije. Uz to, uvođenje usjeva otpornih na herbicide omogućilo je prskanje glifosata u velikim količinama, pogoršavajući problem uništavanjem ključnih staništa za gusjenice leptira.
Osnovna uloga pčela
Pčele su jedan od najvažnijih oprašivača na svijetu. Njegovo smanjenje zbog upotrebe pesticida kao što su neonikotinoidi dovodi poljoprivredne ekosisteme u opasnost. FAO studije procjenjuju da je više od 84% usjeva namijenjeno je ljudskoj ishrani Zavise od insekata oprašivača. Među njima, pčele igraju ključnu ulogu za biljke kao što su jabuke, jagode i bademi, između ostalih.
Pesticidi mogu uticati na pčele na različite načine. Neka istraživanja pokazuju kako čak i male količine ovih hemikalija ometaju njihove neurološke sisteme, utičući na njihovu sposobnost da se orijentišu i sakupljaju nektar, što na kraju dovodi do smrti. Colony Collapse, razorna pojava koja je doprinijela propasti čitavih kolonija u mnogim zemljama.
El intenzivna upotreba pesticida Ne samo da utječe na pčele i druge insekte oprašivače, već ima i učinak na remećenje lanaca ishrane, što može dovesti do domino efekta izumiranja vrsta. Stoga je neophodno smanjiti upotrebu pesticida i tražiti održivije alternative.
Put ka održivim rješenjima
Iako su trenutni izgledi alarmantni, postoje održive alternative koje mogu ublažiti efekte pesticida bez ugrožavanja poljoprivredne produktivnosti. On Integrisano upravljanje štetočinama (MIP) je jedno od najperspektivnijih rješenja. Ovaj pristup se fokusira na kombinovanje bioloških, kulturnih i fizičkih tehnika za smanjenje zavisnosti od hemijskih pesticida.
Primjer kako IPM može biti efikasan je korištenje plodoreda i korištenje korisnih insekata za kontrolu štetočina. Plodoredi poboljšavaju zdravlje tla i smanjuju vjerovatnoću pojave štetočina, dok korisni insekti mogu poslužiti kao prirodni grabežljivci vrsta koje se obično kontroliraju kemijskim pesticidima.
Osim toga, zabrana određenih pesticida u Evropskoj uniji pokazala se učinkovitom u zaštiti ključnih vrsta oprašivača kao što su pčele. Međutim, ova zabrana mora biti popraćena globalnim mjerama za suzbijanje prekomjerne upotrebe pesticida širom svijeta.
Na kraju krajeva, the smanjenje upotrebe pesticida i implementacija održivijih poljoprivrednih tehnologija ne samo da bi pomogla u očuvanju ugroženih vrsta, već bi osigurala i dugoročno zdravlje ekosistema od kojih svi zavisimo.