Problem krčenja šuma jedan je od glavnih ekoloških izazova s kojima se svijet danas suočava, a u Indiji su odlučili da snažno napadnu ovaj izazov. Više od 800.000 ljudi Oni su prošlog ponedjeljka predložili da se posadi više od 50 milijardi stabala u jednom danu u državi Utar Pradeš, nadajući se da će oboriti Ginisov svetski rekord i, u isto vreme, značajno doprineti pošumljavanju zemlje. Ovaj događaj, koji je promovirala vlada, podijelio je 50 miliona sadnica u različitim prethodno odabranim područjima.
Obaranje rekorda za spas planete
Glavni cilj ove inicijative bio je nadmašiti rekord Pakistana, koji je postavljen 2013. godine sa 847.275 zasađenih stabala u 24 sata. Studenti, pravnici, državni službenici i volonteri iz različitih sektora okupili su se kako bi zasadili drveće u područjima u blizini puteva, željezničkih pruga i krčenih površina. Plantaža nije samo tražila rekord, već je bila i moćna kampanja za stvaranje ekološka svijest u indijskoj i globalnoj populaciji o važnosti pošumljavanja.
Napori su dio veće strategije Vlade Indije da ispuni obaveze preuzete tokom Pariska klimatska konferencija 2015, gdje se Indija obavezala da će pošumiti pet miliona hektara zemlje do 2030. Osim sadnje novih stabala, zemlja ima za cilj poboljšati uslove za još pet miliona hektara.
Globalni uticaj u borbi protiv krčenja šuma
Rekord još nije zvanično potvrđen od strane Ginisove knjige rekorda, ali revizori iz organizacije rade inkognito da provjeri broj zasađenih stabala. Ova vrsta inicijative ne samo da traži odobrenje zapisa, već se fokusira i na važnost uticaja na životnu sredinu. Vlasti procjenjuju da ako 60% mladih stabala preživi, godišnje bi se moglo apsorbirati do 100 miliona tona ugljičnog dioksida, što će značajno pomoći u ublažavanju posljedica klimatske promjene.
Naravno, izazovi se ne završavaju sadnjom. Praćenje je ključno. Površine na kojima je zasađeno drveće se prate fotografije iz vazduha, vitalni proces s obzirom na to da otprilike 40% stabala možda neće preživjeti, zbog njihove osjetljivosti na bolesti i nedostatka vode. To znači da se trud ne sastoji samo u sadnji, već iu brizi o drveću tokom prvih godina.
Posvećenost Indije zaštiti životne sredine
Indija, jedna od najvećih kontaminirana planetom, ne samo da se suočava sa izazovima u smislu krčenja šuma, već i kvaliteta zraka. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), šest od deset najzagađenijih gradova na svijetu nalazi se u Indiji. Ova situacija navela je vladu da usvoji drastične mjere za poboljšanje uslova životne sredine.
Projekat masovne sadnje usklađen je s drugim globalnim naporima pošumljavanja. Globalno, nekoliko afričkih zemalja se obavezalo na pošumljavanje do 100 miliona hektara. Slično, njujorška deklaracija o šumama nastoji prepoloviti krčenje šuma do 2020. i potpuno zaustaviti do 2030. godine.
Osim očiglednih prednosti hvatanja ugljičnog dioksida, drveće se također igra presudnu ulogu u poboljšanju kvaliteta zraka, posebno u urbanim područjima. Drveće pomaže u uklanjanju zagađivača iz zraka, a u visoko zagađenim gradovima poput onih u Indiji, njihove prednosti su neprocjenjive za javno zdravlje. Osim toga, oni pružaju sjenu, pomažu u regulaciji temperature i neophodni su za očuvanje biodiverziteta.
Napor miliona ljudi
Na kraju dana, za 49,3 sata posađeno je skoro 24 miliona stabala. Iako tačna cifra od 50 miliona nije dostignuta, veličina operacije je bila impresivna. Intenzitet napora, sa više od Volonteri 800.000-a mobiliziran, podsjetnik je na ono što se može postići kada država udruži snage u potrazi za zajedničkim ciljem. Zasađeno drveće pripada više od 80 različitih vrsta, pažljivo odabrane kako bi se najbolje prilagodile zemljištu na kojem su posađene.
Indija je pokazala svoju sposobnost da vodi velike ekološke inicijative. Uprkos izazovima, poput visoke stope smrtnosti mladih stabala ili nedostatka vode, ovaj projekat daje nadu da su odlična rješenja još uvijek moguća u borbi protiv klimatske krize.
Indija nastavlja svoj ambiciozni projekat proširenja šumarstva, s ciljem povećanja šumske površine zemlje kako bi dosegla do 33% teritorije pokrivene drvećem. U međuvremenu, inicijative poput ove pokazuju kako koordinirani napori, kako nacionalni tako i međunarodni, mogu napraviti razliku.