Povodom dvadeset pete godišnjice Nuklearna katastrofa u Černobilu, grupa od 10 ličnosti nagrađenih Nobelova nagrada za mir, izrazili su svoj stav protiv upotrebe Nuklearna energija kao izvor energije. Ova činjenica je izazvala globalnu debatu o održivosti i destruktivnom potencijalu ovog izvora energije, ne samo zbog prirodnih katastrofa koje se mogu dogoditi već i zbog ljudske neodgovornosti u upravljanju njime.
Pismo protiv nuklearne energije
Dobitnici Nobelove nagrade za mir pripremili su otvoreno pismo upućeno svjetskim liderima i vlastima zemalja koje razvijaju i koriste nuklearnu energiju. Ukupno je 31 vlada primila ovo pismo u kojem se traži potpuno napuštanje nuklearne energije u korist obnovljive energije. Među zemljama primateljima su:
- Argentina, Brazil i Meksiko
- Sjedinjene Američke Države, Francuska, Njemačka, Japan, Kina i Rusija
- Ujedinjenom Kraljevstvu, Španiji i Ukrajini
- Južna Koreja, Kanada, Pakistan i Indija
Ove nacije predstavljaju značajan dio globalne proizvodnje nuklearne energije. Zemlje potpisnice traže čvrstu opredijeljenost da se ovaj izvor energije ostavi po strani i da se opredijele za sigurnije alternative, kao npr. solarna energija I to energija vjetra.
Prijetnja od radioaktivnog otpada
Jedan od glavnih argumenata predstavljenih u ovom pismu je opasnost koju predstavlja nuklearni otpad, uglavnom sukob s njegovim sigurnim skladištenjem. Trenutno je nuklearni otpad veoma zagađujući i sadrži plutonijum, otrovni materijal koji može ostati aktivan hiljadama godina.
Uprkos ulaganju u istraživanje rješenja za skladištenje ovog otpada, rješenje koje je potpuno sigurno nije pronađeno. Do danas se otpad nastavlja akumulirati, povećavajući rizik od curenja radioaktivnih tvari ili sabotaže koje dovode čovječanstvo u opasnost.
Nuklearna energija i nuklearno oružje
Drugi ključni aspekt koji se razmatra je veza između Nuklearna energija i proliferacija nuklearno oružje. Ovo pitanje često zanemaruju zagovornici nuklearne energije, ali realnost je da su isti procesi koji olakšavaju nuklearnu energiju oni koji se mogu koristiti za razvoj nuklearnog oružja.
Slučaj Irana, koji je podvrgnut sankcijama i intenzivnoj međunarodnoj inspekciji, pokazuje koliko je lako miroljubivi nuklearni program pretvoriti u vojni. Mogućnost terorističkih napada na nuklearne elektrane je još jedan faktor koji izaziva zabrinutost na globalnom nivou.
Nesreće i prirodne opasnosti
Pismo se također odnosi na višestruke nuklearne nesreće koje su se dogodile posljednjih godina, a najrazornije su one u Černobil u bivšem SSSR-u (sadašnja Ukrajina), Fukushima u Japanu i Ostrvo Three Mile u Sjedinjenim Državama. Nadalje, rizik od drugih sličnih katastrofa ostaje latentan, posebno u područjima podložnim zemljotresima ili cunamijima.
Nesreća u Fukušimi, koja se dogodila nakon razornog cunamija u martu 2011. godine, pokazala je da je čak iu razvijenim i tehnološki naprednim zemljama opasnost od nuklearne katastrofe stvarna i katastrofalna. Zapravo, čak i danas, Japan nastavlja da se bori da eliminiše uticaj radijacije na svoje stanovništvo i prirodno okruženje.
Alternative nuklearnoj energiji
Prema dobitnicima Nobelove nagrade za mir, budućnost energije mora se fokusirati na razvoj čistih i sigurnih izvora, kao što su solarna energija I to energija vjetra. Tokom petogodišnjeg perioda prije 2010. godine, proizvodnja energije vjetra i sunca daleko je premašila proizvodnju nuklearne energije.
Osim što su sigurnije opcije, obnovljivi izvori energije stvaraju zapošljavanje, ne ispuštaju radioaktivni otpad i ne nose rizike povezane s nuklearnom proliferacijom. Tehnološki napredak u ovim oblastima učinio je ove alternative ekonomski isplativim u mnogim zemljama, pružajući održivu priliku za zamjenu nuklearne energije.
Nekoliko zemalja je već započelo svoju tranziciju ka ovim izvorima energije. Njemačka je, posebno, predvodila pokret kroz svoju energetsku politiku pod nazivom "Energiewende", koja ima za cilj drastično smanjenje upotrebe nuklearne i fosilne energije do 2050. godine.
IAEA i Nobelova nagrada za mir 2005
Važno je zapamtiti da je 2005. god Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je prepoznat sa Nobelova nagrada za mir za njegove napore da spriječi da se nuklearna energija koristi u vojne svrhe. Međutim, ova odluka naišla je na kritike nekoliko ekoloških organizacija, koje su tvrdile da IAEA nije značajno poboljšala situaciju nuklearne sigurnosti niti spriječila širenje oružja.
Kritike su također isticale da je IAEA minimizirala posljedice nesreće u Černobilu i nije uspjela obuzdati nuklearne sukobe između zemalja poput Indije i Pakistana, dvije nacije koje su razvile nuklearne arsenale.
Danas, Nuklearna energija To je i dalje tema sukoba između branitelja i klevetnika, ali glasovi protiv, poput onih dobitnika Nobelove nagrade za mir, i dalje odjekuju širom svijeta pozivajući na preispitivanje upotrebe ove moći u korist sigurnijih alternativa za buduće generacije.