Zelene obveznice stekli su popularnost posljednjih godina kao ključno sredstvo za financiranje održivih projekata i borbu protiv klimatskih promjena. Ove kreditne titule izdaju vlade, privatne korporacije i druge finansijske institucije sa ciljem prikupljanja sredstava isključivo za projekte koji stvaraju ekološke koristi, kao što su ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost ili poboljšanje javnog prevoza.
Španija i njen potencijal u izdavanju zelenih obveznica
Španija je bila zemlja sa a visok potencijal za izdavanje zelenih obveznica. U posljednjih nekoliko godina, zemlja je značajno povećala svoje emisije, doprinoseći financiranju i javnih i privatnih zelenih projekata. Prema najnovijim podacima, španski emitenti su 2023. godine plasirali ukupno 15.313 miliona eura zelenih obveznica, čime je Španija četvrti najveći emitent ove vrste imovine u Evropskoj uniji.
Među glavnim akterima koji su učestvovali u emisiji zelenih obveznica su velike kompanije kao npr Iberdrola, Telefónica i finansijski subjekti kao što su BBVA y CaixaBank. U januaru 2023. Telefónica je izdala zelene obveznice u vrijednosti od 1.750 miliona eura, dok je BBVA u martu iste godine plasirala 1.000 miliona eura.
Prva državna zelena obveznica Španije izdata je u septembru 2021. u vrijednosti od 5.000 milijardi eura. Ova operacija je premašila očekivanja sa potražnjom od preko 60.000 miliona eura, što pokazuje interesovanje investitora za ovu vrstu imovine. Prema Španska opservatorija za održivo finansiranje (Ofiso), održivo tržište obveznica u Španiji dostiglo je 17.000 miliona eura u prvim mjesecima 2024. godine.
Globalni rast zelenih obveznica
Otkako su Svjetska banka i švedska banka SEB 2007. godine sarađivale na izdavanju prve zelene obveznice, njeno prihvatanje je eksponencijalno poraslo. U 2023. globalno izdavanje zelenih obveznica premašilo je 590.000 milijardi dolara, što je povećanje od 15% u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast je potaknut rastućom potražnjom za investicijama usklađenim s ciljevima održivosti i prelaskom na niskougljičnu ekonomiju.
Kina trenutno vodi na globalnom tržištu zelenog duga, sa emisijama koje će premašiti 83.000 milijarde dolara u 2023. Na evropskom nivou, Njemačka i Francuska i dalje su glavni igrači zajedno sa Španijom, koja je učvrstila svoju poziciju jednog od najvećih izdavalaca zelenog duga. zelene obveznice u regionu.
Kako funkcionišu zelene obveznice?
Jedan od glavnih diferencijatora zelene veze U poređenju sa drugim finansijskim instrumentima, prikupljena sredstva moraju biti posebno alocirana za održive ili ekološke projekte. Ovo može uključivati projekte ublažavanja klimatskih promjena, energetsku efikasnost, čist transport, očuvanje biodiverziteta i smanjenje emisije gasova staklene bašte.
Emitenti zelenih obveznica moraju se pridržavati Principi zelenih obveznica (GBP), koje su skup dobrovoljnih smjernica koje je uspostavio Međunarodno udruženje tržišta kapitala (ICMA). Četiri osnovna stuba ovih principa su:
- Upotreba sredstava: Sredstva bi trebala ići samo na projekte koji pružaju jasne i mjerljive koristi za životnu sredinu, kao što su obnovljiva energija ili održivi transport.
- Evaluacija i odabir projekta: Proces odabira projekta mora biti detaljan, osiguravajući da ispunjava zelene standarde.
- Upravljanje fondovima: Fondovima se mora upravljati na jasan i transparentan način, uvijek održavajući sljedivost ulaganja.
- Izveštaji: Izdavači moraju dostavljati periodične izvještaje o korištenju sredstava i uticaju finansiranih projekata, osiguravajući transparentnost sa investitorima.
U kontekstu Evropska unija, zelene veze moraju biti u skladu sa Evropska zelena taksonomija koji definiše i kategorizuje održive aktivnosti. Prema studijama, zelene obveznice koje izdaju kompanije imaju veću usklađenost sa ovom taksonomijom i dostižu 59%, u poređenju sa državnim obveznicama (31%).
Uloga zelenih veza u ekološkoj tranziciji
Sve veće izdavanje zelenih obveznica jedno je od glavnih sredstava za finansiranje prelazak na niskougljičnu ekonomiju. Finansijska podrška za projekte koji promovišu održivost ključna je za postizanje ciljeva Pariški sporazum i Ciljevi održivog razvoja (SDG).
U Španiji su fondovi zelenih obveznica bili ključni za promociju sektora kao što je održivi transport. Od 2012. godine, ovaj sektor je primio više od 43% investicija namijenjenih održivim projektima, što je utrostručilo ulaganja u obnovljive izvore energije.
Saradnja između javnog i privatnog sektora bit će ključna za nastavak ubrzavanja ovog trenda. Zelene obveznice ne samo da omogućavaju kompanijama i vladama da finansiraju svoje planove održivosti, već i doprinose poboljšanju globalnih društvenih i ekoloških indikatora. U bliskoj budućnosti očekuje se nastavak rasta ovog tržišta, kako u Španiji, tako iu ostatku svijeta.
Izdavanje zelenih obveznica se pokazalo kao efikasan instrument za usmjeravanje resursa ka zelenim projektima i promoviranje transparentnosti u upravljanju fondovima. Uz podršku investitora i regulatornu podršku, Španija ima dovoljno prostora da nastavi povećavati svoje učešće na globalnom tržištu zelenih obveznica.